Tag Archives: švicarci

Odgovor udruzi Franak na anketna pitanja – tko ih je podržao?

Na press konferenciji prošlog mjeseca, udruga Franak zatražila je od stranaka da se izjasne hoće li podržati:

  1. zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima
  2. zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate

O tome smo i pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/04/27/udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

Stranke su rok imale do 16. svibnja – MOST, SDP, HSS, Stranka rada i solidarnosti, Stranka međugeneracijske solidarnosti, Promijenimo Hrvatsku, Živi zid i Snaga podržali su zakonske prijedloge udruge Franak – objavio je na svom FB portalu saborski zastupnik Goran Aleksić.

Goran Aleksić na svom FB profilu objavio je tko podržava zakonske prijedloge udruge Franak

HDZ ih navodno nije podržao – još. Premijer Andrej Plenković rekao je: „Znamo točno o kojim temama se radi, o fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi, o nalaženju rješenja za kreditne zadruge, što se toga tiče, mi smo u kontinuiranom dijalogu, i uputit ćemo im vrlo sadržajan i kvalitetan odgovor”.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/udruga-franak-testira-stranke-poslali-im-pitanja-kako-rijesiti-probleme-duznika—476920.html

Advertisements

Udruga Franak uputila pitanja HDZ-u, Mostu i SDP-u

Na današnjoj press konferenciji, udruga Franak predstavila je anketna pitanja koja je uputila HDZ-u, Mostu i SDP-u o tome kako misle riješiti problem nezakonitih kamatnih marži – slična pitanjima kakva su postavljena krajem 2015. kada su sve stranke na temelju ankete dale javna obećanja Udruzi Franak, ali ih do danas nisu ispunile.

Franak traži da se HDZ, Most i SDP izjasne hoće li podržati zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima.

Također ih pitaju hoće li podržati zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate.

Stranke su dobile rok za odgovor do 16. svibnja, kako bi javnost bila obaviještena o odgovorima prije lokalnih izbora, rekli su na konferenciji za novinare aktivisti udruge aktivisti Jelena Benjak i Vlado Iljkić.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2667533/traze-javna-obecanja-udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

 

 

Ustavni sud: Konverzija švicaraca je legalna

Ustavni sud objavio je odluku o ustavnosti izmijenjenih zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, odnosno konverziji ‘švicarca’. Zakoni ostaju na snazi, drugim riječima, konverzija kredita u francima je legalna – objavljuju mediji https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ustavni-sud-konverzija-svicaraca-je-legalna-20170407

Sud je utvrdio da su osporavani zakoni o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama bili nužni kao jednokratne mjere zakonodavca za ostvarivanje legitimnih ciljeva koji su se s njima željeli postići. Devet sudaca glasovalo je za ovo rješenje, tri su suca izuzela iz postupka, dok je jedan sudac glasovao protiv.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obrazložio je kako ti zakoni nisu nikoga doveli u neravnopravni položaj te su bili nužni da se građane zaštiti od jačanja švicarskog franka. Dodatno, Ustavni sud je procjenio da su posljedice konverzije na financijski sustav bile manje nego što se očekivalo.

Postupak pokrenut u studenom 2015.

Ustavni sud je u studenom 2015. pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, kolokvijalno nazvanima zakonima o konverziji i odlučio da će do konačne odluke oba osporena zakona biti na snazi.

Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec tada je izjavila novinarima da je sud zaprimio prijedloge za ocjenu ustavnosti tih zakona od strane osam poslovnih banaka i četvero fizičkih osoba.

Predlagatelji su tražili da se privremeno do donošenja konačne odluke suda obustavi izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporavanih zakona. No sud je tada odlučio da neće prihvatiti prijedloge za privremenim mjerama.

 

Banke dobivaju postupke, a država gubi novac

U pravničkim komentarima se čuje kako drugačije suditi nije niti moguće nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti sporne prekršajne odredbe.

Lakše je reći, nego učiniti, uzrečica je koja vrijedi i za pravne savjete potrošačima kako da “dođu do svoje love”, što se i pod zadnje ističe u tzv. Velikom vodiču Udruge Franak, čiji je čelnik Goran Aleksić, i saborski zastupnik političke stranke “Snaga”. No, s osobnim i stranačkim profiliranjem u javnosti i politici kao zaštitnika građana od banaka (kao krivaca za sve društvene nevolje) ne podudara se sudska praksa navedenih prekršajnih predmeta.

U tijeku je po nekima najmanje 300 prekršajnih postupaka koje protiv banaka vode njihovi klijenti po savjetu Udruge Franak jer banke nisu u roku propisanom Zakonom o potrošačkom kreditiranju ugovorile parametar za promjenu kamatnih stopa, nego su to učinile same sukladno zakonskim kriterijima. Pritom nema nijedne pravomoćne presude u kojoj je banka osuđena, već štoviše prekršajno sudstvo te postupke masovno dovršava u korist banaka, neslužbeno se doznaje. U pravničkim komentarima čuje se da drugačije suditi nije niti moguće nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti sporne prekršajne odredbe u predmetu u kojem je Visoki prekršajni sud podnio svoj zahtjev za ocjenu njezine ustavnosti.

Posrijedi je odredba koja je stupila na snagu isti dan kad i obveza kreditora da s klijentima ugovori parametar i bitno je, kažu, što je Ustavni sud rekao da nitko ne može biti dužan postupiti po zakonu bez da mu se ostavi rok za prilagodbu poslovanja po novim propisima. Stoga je Ustavni sud intervenirao u zakon, što čini rijetko, odredivši da primjereni rok iznosi tri mjeseca. Nakon toga sudska je praksa utvrđena na desecima pravomoćnih presuda, i mnogi tvrde da nema prostora očekivanjima sudske konfrontacije stajalištima USRH, a kod toga je posebna stavka i što to znači novi izdatak za državu. Troškove tih postupaka u skladu s Prekršajnim zakonom snosi državni proračun, odnosno pravilo je da kad okrivljeni, uključujući ovdje banke, budu pravomoćno oslobođeni odgovornosti, oni imaju pravo na naknadu troškova iz Državnog proračuna RH.

Tako se prema našim informacijama gotovo svakoga dana bankama na ime toga u trezore slijevaju kune. Država im plaća sudske troškove jer su oslobođene odgovornosti, pri čemu činjenica da nije riječ o velikom pojedinačnom iznosu nije odlučujuća. Svaki trošak navodno iznosi barem pet tisuća kuna, a sa stajališta javnog interesa to je nečija plaća, no u ukupnom zbroju ceh koji (in)direktno plaća država je puno veći. Pribroji li se još i izdatak po osnovi angažmana sudskog aparata, kalkulira se i da se do sada može raditi o višemilijunskim troškovima. Na drugoj strani su građani koji su poslušali savjete i podnijeli optužne prijedloge, okupirali rad sudova, angažirali vlastito vrijeme i novac, i na kraju – izgubili.

Franak zaziva Ustavni sud
“Znamo za te presude, Visoki prekršajni sud je pao na ispitu, komentiraju u Udruzi Franak, gdje još očekuju “da će DORH i Ustavni sud biti na visini zadatka”. U odgovoru koji smo dobili za navedene pravomoćne presude tvrde da suprotne zakonima RH, ali kažu i obvezno-pravnom načelu o volji dviju ugovornih strana kod ugovaranja obveza te odluci Ustavnoga suda. Budući da je po njima Visoki prekršajni sud “neutemeljenim presudama teško povrijedio pravo RH”, najavljuju za sve dužnike koji nisu uspjeli uprihoditi putem prekršajnih optužnih prijedloga novac iz državnog proračuna da će pripremiti ustavne tužbe te zahtjeve za zaštitu zakonitosti, koje će onda oni proslijediti Ustavnom sudu, odnosno DORH-u.

“Očekujemo njihovo zakonito i pravilno postupanje te vraćanje postupaka na ponovno utvrđivanje činjenica Visokom prekršajnom sudu”, kažu iz Franka. Već od ranije iz istog izvora došao je i savjet DORH-u za pokretanje novih postupaka protiv banaka, uz nezadovoljstvo što on ne reagira, dok se državi u navedenom vodiču nudi ništa manje nego 25 milijardi kuna koje se “može dobiti od banaka”. Ipak, iz prizme izgubljenih postupaka sad se prostor otvara ne samo pravnicima i financijašima, nego i politolozima i sociolozima za analizu velikog vodiča za borbu protiv banaka.

Kada bi ga podvrgnuli ‘testu populizma’ čini se da bi osvojio bodove jer zahvaća profesionalno zahtjevna područja financija i prava, u kojima se eksperti specijaliziraju i nerado komentiraju, a ponajmanje javno savjetuju izvan njihove subspecijalizacije. Nasuprot tome, savjeti građanima o kojima je riječ prelaze jednostavno s teme na temu iz obveznog i građanskog procesnog prava, prekršajnog i kaznenog do europskog i hrvatskog ustavnog prava, uključujući i pitanje financijske suverenosti zemlje. Sve vodi pitanju jesmo li od induciranog negativnog sentimenta protiv banaka zapravo dobili mnoštvo gubitnika?

Riječ struke
Što se Hrvatske odvjetničke komore tiče, predsjednik Robert Travaš ne želi komentirati razne pravne savjete raznih udruga, ali kaže da se građani ne trebaju čuditi kada u nekim postupcima koje savjetuju takve udruge ne uspiju, već bi trebali zatražiti zastupanje ili bar pravni savjet odvjetnika koji su obrazovani i licencirani za pružanje pravne pomoći. HOK desetljećima daje određenim kategorijama građana besplatnu pravnu pomoć.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/banke-dobivaju-postupke-a-drzava-gubi-novac-323625, 1.2.2017.

Vodič za kredite: prava i obaveze

Prije par dana 24 sata objavio je vodič za kredite u kojemu se nalaze savjeti stručnjaka vezani za zajmove u švicarcima i eurima, načine konverzije, objašnjena su prava korisnika kredita,  kako ih točno ostvariti, koliko dugo traju procesi, može li država pomoći i slično.

Kako navode u tekstu, ovaj vodič objašnjava bitne činjenice za ostvarivanje zakonskih prava, ali nikako ne predstavlja nagovor na tužbu niti znači preuzimanje odgovornosti za moguće troškove i druge zakonske posljedice.

Autor vodiča je Goran Aleksić, saborski zastupnik stranke Snaga i čelnik Udruge Franak.

Vodič pogledajte ovdje: