Tag Archives: štedno-kreditne zadruge

Odgovor udruzi Franak na anketna pitanja – tko ih je podržao?

Na press konferenciji prošlog mjeseca, udruga Franak zatražila je od stranaka da se izjasne hoće li podržati:

  1. zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima
  2. zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate

O tome smo i pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/04/27/udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

Stranke su rok imale do 16. svibnja – MOST, SDP, HSS, Stranka rada i solidarnosti, Stranka međugeneracijske solidarnosti, Promijenimo Hrvatsku, Živi zid i Snaga podržali su zakonske prijedloge udruge Franak – objavio je na svom FB portalu saborski zastupnik Goran Aleksić.

Goran Aleksić na svom FB profilu objavio je tko podržava zakonske prijedloge udruge Franak

HDZ ih navodno nije podržao – još. Premijer Andrej Plenković rekao je: „Znamo točno o kojim temama se radi, o fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi, o nalaženju rješenja za kreditne zadruge, što se toga tiče, mi smo u kontinuiranom dijalogu, i uputit ćemo im vrlo sadržajan i kvalitetan odgovor”.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/udruga-franak-testira-stranke-poslali-im-pitanja-kako-rijesiti-probleme-duznika—476920.html

Advertisements

Prijedlog zakona o ništetnosti ugovora sa stranim zadrugama bez licence Marina Škibole

Marin Škibola, nekadašnji zastupnik Živog zida, danas nezavisni, pripremio je prijedlog zakona o kreditima sklopljenim sa stranim zadrugama koje su radile bez licence u RH. Sve takve ugovore želi proglasiti ništetnima bez obzira na datum njihova ugovaranja, ako su ugovoreni u Hrvatskoj. Također, sve javnobilježničke akte povezane s istim ugovorima želi proglasiti ništetnima.

Prema prijedlog zakona, dužnici bi trebali vratiti samo primljen novac – kredit – bez kamata, a zadruge bi u ovom slučaju morale vratiti sve uplate koje su primile uvećane za kamatu. Ali ne samo to, ugovaratelj je dužan vratiti drugom ugovaratelju svu imovinu koju je kao ovrhovoditelj kupio u ovršnom postupku, a ako to nije moguće, naknaditi mu štetu u četverostrukom iznosu vrijednosti takve imovine koja je utvrđena rješenjem o dosudi.

Ovako na prvu – prijedlog zakona ne izgleda kao da ga je pisao pravnik niti da se Škibola konzultirao s pravnicima već kao lista želja dužnika. Tko zna…

Prijedlog zakona pogledajte ovdje:

 

Zašto konstantno isti pojedinci lažu i varaju ljude, a nikada za to ne odgovaraju?

Danas je u Saboru bilo burno, zastupnici su se međusobno napadali, HRAST je napao Dobrovića, MOST je odmah zatražio ispriku, spominjala se i koncesija za Zlatni rat, ali i vječno aktualna tema – lex Agrokor http://hr.n1info.com/a192446/Vijesti/Burno-u-Saboru-Most-trazi-ispriku-zbog-optuzbi-iz-Hrasta.html 

No nama je za oči zapela jedna zanimljiva informacija. Zastupnik Branimir Bunjac govorio je o samoubojstvu u Sesvetama zbog deložacije RBA zadruga. “Marijan Buden iz Sesveta imao je zakazanu deložaciju. Tražio je odgodu, ali nije izdržao pritisak i ubio se vješanjem. Ovo je samo jedan u nizu sličnih događaja. Marionetske vlade brinu o svojim interesima umjesto o svojim građanimai dopuštaju nezakonite deložacije. Što rade Vujčić, Marić i Šprlje? Na ulicama se nude lihvarski krediti u biblijskim razmjerima. RBA banka je kriva za ovo što se dogodilo u srijedu. Mađarska je ukinula deložacije iz jedinog doma. Ovo nije put da je netko izgubio život zbog deložacije”, rekao je Bunjac http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-o-stanju-prirode-u-hrvatskoj—473964.html

Zanimljivo je kako je upravo taj podatak potekao od vrlo aktivne “ekipe” dužnika kojoj je u uvijek do sad u cilju bilo širiti neistinite i neprovjerene informacije – kao i u ovom slučaju. Zaista bi bilo dobro da u ovakvim situacijama ne uznemirava dodatno obitelji, nego se informira na pravim mjestima o stvarnim događajima.

Nismo dugo čekali ni na reakciju druge strane – RBA zadruga. Tako je glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Štajerska, Michael Spitzer opovrgnuo cijelu stvar, uvjerljivo argumentirajući da spomenuti g. Marijan Buden uopće nije živio u nekretnini koja je ovršena, niti je trebao biti deložiran  – jer je deložacija odgođena. Ta obitelj nije ni u kakvom odnosu s RBA zadrugama, pa nama i dalje nije jasno zašto konstantno isti pojedinci lažu i varaju ljude, a nikada za to ne odgovaraju?!

Prenosimo reagiranje g. Spitzera:

“S obzirom na dezinformacije o samoubojstvu u Sesvetama (17. travnja 2017.) koje se dijelu javnosti žele predstaviti kao činjenice, radi korektnog informiranja javnosti želimo priopćiti da spomenuta obitelj Buden iz Sesveta nije ni u kakvom ugovornom odnosu s bankama članicama Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, niti je nesretni događaj povezan s RBA bankama. Nitko iz obitelji Buden nije ovršenik u predmetnom ovršnom postupku, niti je pokojni gospodin Marijan Buden uopće stanovao u nekretnini koja je predmetnom ovršnog postupka.

Izražavamo sućut obitelji koja je u ovom teškom trenutku neutemeljeno izložena pritisku javnosti. Molimo sve koji s ovim informacijama neodgovorno manipuliraju, da se kod nadležnih tijela informiraju o cijelom slučaju prije bilo kakvog komentiranja ili prenošenja istih u javnosti.

Mag. Michael Spitzer”

 

Ipak je 3000 ugovora s RBA zadrugama

Sva sreća pa postoji netko realan i razuman kada se govori o kreditima sklopljenih s RBA zadrugama, a to je Goran Aleksić koji dobro barata činjenicama i brojkama. Čovjek sve prati i pomaže svima, pokušava riješiti pitanja kreditnih marži i kamatnih stopa koje su ugovorene s domaćim bankama, ali razumije se u sva pitanja oko kredita.

Jasno je, a i već nekoliko puta objavljeno u medijima kako se radi o 3000 kredita ugovorenih s RBA zadrugama, a na sve one koji se žale na nerad institucija, Goran Aleksić ima dobar odgovor:

Kako god je nered među dužnicima, tako je i u institucijama, niste li ponekad pomislili da to ima veze i s vama?

Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama
Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama

 

Reakcija g. Michaela Spitzera na tekst Otkriveno tko su vlasnici RBA zadruga

Danas nam je došla reakcija g. Michaela Spitzera, Povjerenika za Hrvatsku i glavnog koordinatora Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske na tekst Otkriveno tko su vlasnici RBA zadruga: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/02/08/otkriveno-tko-su-vlasnici-rba-zadruga/

Reagiranje prenosimo u cjelosti:

“Predmet: Reagiranje na netočne informacije objavljene u tekstu na portalu www.sveorbakreditima.wordpress.com

Poštovani,

nastavno na tekst naslova „Otkriveno tko su vlasnici RBA zadruga!“ objavljenog 08. veljače 2017. godine na vašem portalu, želimo ukazati na neistinite i netočne informacije koje javnost dovode u zabludu.

Naime, netočna je informacija, kako se u tekstu navodi, da je gospodin Michael Spitzer potvrdio da je Raiffeisen Banka iz Austrije vlasnik RBA kreditno štednih zadruga.

Točno je, a to je i gospodin Michael Spitzer jasno naglasio, da su RBA d.d. Zagreb i tužitelj, odnosno u ovom konkretnom slučaju Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg neizravno povezani, preciznije dio su istog koncerna. U svakoj pokrajini u Austriji posluje nekoliko RBA banaka, među kojima i Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg, koje su dioničari pokrajinskih banaka. Sveukupno osam pokrajinskih banaka dioničari su RBA International sa sjedištem u Beču, koja je dioničar RBA d.d. Zagreb. Iz toga proizlazi da RBA d.d. Zagreb nije pravno povezana s austrijskim pokrajinskim bankama i neovisni je pravni subjekt koji posluje u Hrvatskoj uz dozvolu Hrvatske Narodne Banke.

Također, netočna je informacija da bi u travnju na sudu u ovome slučaju trebali svjedočiti bivši predsjednik Ivo Josipović kao i bivši državni odvjetnik Mladen Bajić. Točno je da je optuženik predložio sudu da kao svjedoke ispita g. Josipovića i g. Bajića, no sud još nije donio odluku o tom prijedlogu niti se izjasnio po tom pitanju.

Nadalje, netočno je da su RBA zadruge u Hrvatskoj poslovale nezakonito. Točno je da su članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske u Austriji do 2009. godine odobravale austrijske kredite hrvatskim građanima, što je predstavljalo regularno bankovno poslovanje po svim hrvatskim i austrijskim zakonima. Dokazano je i lako provjerljivo da, od dana osnivanja pa do danas, RBA zadruge posluju legalno, registrirane su i djeluju u skladu s propisima Republike Austrije, a krediti odobreni hrvatskim građanima isplaćivani su sukladno svim pozitivnim propisima, odnosno u skladu s hrvatskim i austrijskim zakonima.

U svrhu istinitog i objektivnog izvještavanja javnosti, molim vas da u eventualnim daljnjim napisima o ovoj temi ne koristite netočne informacije.

S poštovanjem,

Mr. Michael Spitzer, Povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske”

Otkriveno tko su vlasnici RBA zadruga!

Na u ponedjeljak održanom suđenju novinarki HRT-a Heleni Krmpotić, u sporu protiv RBA kreditno štednih ureda iz Graza koji su u Hrvatskoj plasirali stotine milijuna eura kredita, doznali smo njihove stvarne vlasnike. Kako je u svjedočenju na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu potvrdio i Michael Spitzer, direktor RBA zadruga, upravo je Raiffeisen banka njihov vlasnik. Zašto su do današnjeg dana skrivali od domaće javnosti taj podatak – nismo uspjeli doznati, a riječ je, podsjetimo, o velikom broju upitnih kredita koji su dobivali brojni građani naše zemlje.

Upravo zbog njihovog poslovanja, koje je zabranila i Hrvatska narodna banka, svjedočimo posljednjih godina deložacijama diljem Dalmacije, pa i Zagreba, a Raiffeisen banka se nikada do sada nije spominjala u kontekstu vlasnika kreditno-štednih ureda.

Austrijski bankari željeli su nagodbu i ispriku, a ostali su zatečeni kada se novinarka HRT-a odbila ispričati za svoj rad, tijekom kojega je naišla na brojne nelogičnosti i nezakonitosti kada je riječ o poslovanju RBA zadruga.

“Moja klijentica rezolutno je odbila ispričati se, stava je da je svoj posao novinara HRT-a obavila savjesno i profesionalno te vjerodostojno obavijestila javnost o činjenicama koje su joj kao novinaru dane na uvid. Nakon održane glavne rasprave, na kojoj je saslušan gospodin Spitzer, sasvim je jasno da čelni ljudi RBA zadruga, suočeni s dokazima, neće moći poreći da su potpuno nelegalno poslovali na teritoriju Republike Hrvatske. Za takvu poslovnu djelatnost, naime, nisu imali suglasnost HNB-a. Neće moći poreći da su djelovali putem posrednika čija imena su poznata, kao i njihova uloga i način djelovanja, te da je transfer novca bio netransparentan u gotovom novcu ‘na ruke’. Danas kada su mnogi javno progovorili o tome, nikakva prijetnja kaznenim progonom ne može sakriti istinu o kojoj je moja stranka izvijestila”, potvrdio nam je Milko Križanović, odvjetnik kolegice Krmpotić.

“Kao branitelj gospođe Krmpotić u ovom kaznenom predmetu i kao odvjetnik koji zastupa u građanskim postupcima veliki broj oštećenika RBA zadruga, koji su obespravljeni putem nelegalnih, nezakonitih kredita, kroz sudske postupke utvrđujem takve ugovore o kreditu ništetnima. Protivni su zakonu i moralu. Na današnjem ročištu rasvijetlio sam bitno utvrđenje, nesporno bitno saznanje, a to je da Raiffeisen bank Austria d.d. s RBA bankama u Štajerskoj, koji su plasirali kredite na području Republike Hrvatske, nema nikakvu pravnu poveznicu. Činjenica je da u svakoj austrijskoj pokrajini postoji određeni broj RBA banaka koje su dioničari pokrajinske krovne RBA banke. Ukupno je osam pokrajinskih banaka koje su dioničari RBA International, sa sjedištem u Beču, a koja je osnivač Raiffeisen bank Austrija d.d. Zagreb. Bitno je naglasiti da je pravni subjekt RBA Zagreb d.d. registriran i s važećom licencom HNB-a za rad na području RH dok niti jedna RBA banka u Štajerskoj, koja je predmet postupka, a čiji je kordinator gospodin Spitzer, takvu licencu nema, niti ju je tražila”, zaključuje Križanović.

RBA kreditno-štedne zadruge, čije smo vlasnike konačno doznali prilikom današnjeg suđenja na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, za klevetu su tužile novinarku HRT-a Helenu Krmpotić, koja je, tvrde, naštetila njihovom ugledu i poslovanju.

Podsjetimo, zadruge su hrvatskim građanima dale stotine milijuna eura kredita koji su bili iznimno nepovoljni, a slijedom toga i oduzimali imovinu na vrlo atraktivnim lokacijama diljem jadranske obale i na hrvatskim otocima. Posljednji primjer prisilne deložacije bio je prošle godine na zagrebačkom Svetom Duhu; interventna policija tada je iz njegovog jedinog doma izbacila Mirka Dukića, dragovoljca Domovinskog rata i korisnika kredita.

“Laž je da smo kredite podizali u Austriji, pa ja nisam imao ni putovnicu kada mi je izdan kredit. Sve se radilo ovdje u Hrvatskoj i to preko posrednika, a na ruke nam je isplaćivan samo dio novca, a ne cijeli iznos. Posrednici su još uzimali i ‘svoj dio kolača’, a kamate su rasle sa svakom novom ratom”, objašnjava nam Dukić.

Suđenje za klevetu nastavlja se u travnju. Na klupi za svjedoke trebali bi svoj iskaz dati i bivši predsjednik Ivo Josipović, koji je direktore RBA zadruga primao nekoliko puta na Pantovčaku, kao i bivši državni odvjetnik Mladen Bajić, koji sve ove godine nije pokrenuo istragu vezanu uz nezakonito poslovanje RBA kreditno-štednih ureda.

Helena Krmpotić je, podsjetimo, priču o zadrugama istraživala prošle godine, kada je izbačena iz sjedišta zadruga u Austriji jer se usudila postavljati neugodna pitanja.

Izvor: http://direktno.hr/en/2014/domovina/75903/Su%C4%91enje-Heleni-Krmpoti%C4%87-potvr%C4%91eni-vlasnici-RBA-zadruga-ostali-zate%C4%8Deni.htm

Idemo na Europski sud!

Nakon što je Ustavni sud u Hrvatskoj odbacio zahtjev za ocjenom ustavnosti Ovršnog zakona krajem 2016.  udruga Blokirani priprema tužbu Europskom sudu u Štrasburu. Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin kaže da bi tužba Europskom sudu trebala biti poslana u veljači.

Blokirani su se Ustavnom sudu obratili još prije tri godine i tražili da se zabrani daljnja primjena Ovršnog zakona, odnosno da se cijeli zakon stavi van snage. Tražili su i da se ponište sva rješenja o ovrsi koja su donesena na temelju svih dosadašnjih ovršnih zakona, za koje tvrde da se u suštini nisu razlikovali. Tvrde i da Ovršni zakon ovrhovoditelja stavlja iznad zakona i suda, ali Ustavni sud je utvrdio da su normativna rješenja upravo suprotna.

Glavni prigovor Blokiranih Ovršnom zakonu bio je da dug povećava umjesto da ga smanjuje te da je broj blokiranih u svega par godina s 25.000 povećao na 330.000 građana.

“Odgovornost za bilo koju situaciju nesumnjivo nosi dužnik koji se zadužio, od toga ne treba bježati, ali mi ukazujemo na apsurd ovršnog modela koji dug multiplicira umjesto da ga riješi jer je odgovoran i vjerovnik, ali i država s obzirom da smo uvijek, primjerice plaćali najskuplje kamate ili telefonske usluge”, kaže Kervatin.

Udruga Blokirani uvjerena je da je Hrvatska Ovršnim zakonom povrjedila Konvenciju i zaštiti ljudskih prava, a to žele dokazati i u Štrasburu, http://www.vecernji.hr/hrvatska/nakon-odbijenice-ustavnog-suda-blokirani-ce-podici-tuzbu-u-strasbourgu-zbog-ovrsnog-zakona-1146543.

U cijeloj to priči nejasna je jedna stvar, kako ljudi koji se prave da se zalažu za nepravdu, siromašne, protivni su bankama, bankarima i kreditima rade upravo to čemu se protive i protiv čega se bore?!

Naime, dobro je poznata priča o predsjednici Blokiranih Miriam Kervatin koja je završila na sudu zbog novca koji je posudila od bliske prijateljice, a unatoč nalogu suda i uvjetnoj presudi na kaznu zatvora još ga nije vratila.

Sve je počelo još 2008 kada je Kervatin posudila 10 000 eura od prijateljice s kojom nije sklopila nikakav ugovor o zajmu, jer eto, posuđuješ prijatejici koju poznaješ dugi niz godina, žena se bori za prava siromašnjih i dužnika, pa valjda je poštena osoba onda. Ali ne, izgled i dojam u javnosti vara. Kervatin prekida sve odnose s prijateljicom, mijenja brojeve mobitela i čini sve kako bi izbjegla vraćanje pozajmice.

Kada je Kervatin prijavljena policiji, na sudu se branila da novac nije ni dobila jer nije postojao ugovor o zajmu. Dokaz svemu bile su sms poruke koje je izmjenjivala s donedavnom prijateljicom.

Kako prenosi tportal.hr zbog obiteljskih razloga uzela je kredit kod austrijske zadruge kojeg nakon smanjenja primanja više nije mogla vraćati. Vratila je 150 tisuća eura, ali je i predala kaznenu prijavu protiv kredita zadruge. Tom je prilikom izjavila: “Uvijek kažem da se dug mora vratiti i da smo svi jednako krivi – i mi koji smo uzeli kredit i vjerovnik koji ga je dao i država koja je mu je to dopustila”. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/371067/Tko-je-zastupnica-prezaduzenih-koja-se-bori-protiv-otpisa-dugova.html

Iz svega gore navedenog vidimo da baš ne drži do izrečenog. Te tvrdnje nije opovrgnula več je samo izjavila da je tužila Telegram, a o tome smo pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2015/11/05/hdz-ova-miriam-kervatin-odbila-odgovoriti-na-pitanje-o-prevari-radi-koje-je-osudena/

Zbog ovih dugovanja, ali i drugih neispunjenih obveza kao što je porezni dug u iznosu od 500 tisuća kuna blokirani su joj računi i imovina što ju onda očito kvalificiralo da prvo postane predsjednica Udruge blokiranih, a kasnije i kandidat HDZ-ove koalicije na izborima http://www.telegram.hr/politika-kriminal/otkrili-smo-zasto-su-sefici-udruge-blokiranih-i-kandidatkinji-hdz-a-uistinu-blokirani-svi-racuni-i-imovina/.