Tag Archives: Škibolin zakon

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova 2

Nastavno na prošli tekst, kakva je sudska praksa što se tiće Škibolinog zakona, rekli bi sve samo ne jednolična. Bilo je i za pretpostavit da će u sudskim postupcima biti svega i svačega, zato donosimo još jednu presudu koja kaže upravo suprotno od prethodne.

Tom se presudom Općinskog suda u Zadru odbija prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovanim jer kreditor u ovom slučaju nije neovlašteni vjerovnik. Zašto nije neovlaštei kreditor? Zato što je ugovor potpisan u Republici Austriji i kredit je odobrila pravna osoba sa sjedištem u Republici Austriji u okviru svog redovnog poslovanja na području Austrije.

Dakle, ugovor je potpisan u Republici Austriji i time ne podliježe pod odredbe Škibolinog zakona. To je ono što hrvatski dužnici nikako ne mogu shvatiti, svi su pohrlili u Austriju po kredite, a kad su njihovi pothvati propali tada su prestali vraćati kredite. Svi su im krivi, nikako ne oni.

Advertisements

RBA bankarska grupacija Štajerska: Ustavnom tužbom potvrdit će se kako je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u RH s neovlaštenim vjerovnikom neodrživ

RBA bankarska grupacija Štajerska je zbog niza nepravilnosti pri donošenju Zakona, kao i formalne i materijalne nesuglasnosti, podnijela ustavnu tužbu, a od Ustavnog suda zatražila je i hitno izricanje privremene mjere

RBA bankarska grupacija Štajerska iz Austrije podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, takozvanog „Škibolinog zakona“.

Kako navodi mr. Michael Spitzer, povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, razlog podnošenja prijedloga jest formalna i materijalna nesuglasnost Zakona s pojedinim ustavnim načelima Republike Hrvatske. Sporno je, među ostalim, što je navedeni Zakon donesen po hitnom postupku, iako za to nije postojao niti jedan „posebno opravdani“ razlog, donesen je bez savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i procjene njegovih učinaka, dok je sam tekst Zakona opterećen unutarnjim nedosljednostima koje imaju bitnu pravnu dimenziju.

Također, navodi Spitzer, prema Ustavu RH, zabranjeno je retroaktivno djelovanje zakona, osim iz posebno opravdanih razloga, kada je retroaktivnost moguće primijeniti na pojedine zakonske odredbe. A ne, kako je ovdje slučaj, na cijeli zakon, i to bez objašnjenja i zakonski utemeljene argumentacije za takvu proceduru.

Svaki pojedini razlog formalne neustavnosti Zakona naveden u prijedlogu predstavlja dostatan razlog za utvrđenje nesuglasnosti Zakona s Ustavom Republike Hrvatske, s posljedicom njegova ukidanja u cijelosti ili u dijelovima za koje se utvrdi da su nesuglasni s Ustavom RH u materijalnom smislu.

U prijedlogu se predlaže i hitno izricanje privremene mjere do okončanja ustavnosudskog postupka, odnosno privremenu obustavu svih pojedinačnih radnji koje se poduzimaju na osnovi Zakona do završetka ustavnosudskog postupka. „U slučaju primjene pojedinačnih akata ili radnji koje bi se mogle poduzeti na temelju spornog Zakona, članice RBA bankarske grupacije Štajerska pretrpjele bi nepopravljive štetne posljedice“, upozorio je mr. Spitzer.

Banke članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske – vodeće bankarske grupacije u južnoj Austriji, su od 2000. do 2012. godine odobravale hrvatskim građanima kredite u Republici Austriji, što je predstavljalo regularno i uobičajeno bankarsko poslovanje sukladno svim austrijskim i hrvatskim zakonima odnosno propisima. Navedeni krediti su bili, a i danas su, znatno povoljniji od onih koji su tada bili na hrvatskom tržištu, a što potvrđuje i velik broj korisnika koji i danas uredno otplaćuju svoje kredite. S početkom ekonomske krize manji dio korisnika kredita više nije bio u mogućnosti ispunjavati svoje financijske obaveze te se odlučio na pokretanje parničnih postupaka podizanjem tužbi radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o kreditu kako bi, prije svega, odgodili plaćanje dospjelih dugovanja. „U svim dosad zaključenim sudskim postupcima, prije donošenja osporenog Zakona, presuđeno je da u navedenim ugovorima o kreditu nije bilo elemenata zbog kojih bi se proglasila ništetnost po hrvatskim zakonima“, naglašava mr. Spitzer. Članice Raiffeisen bankarske grupacije imaju razumijevanja za tešku situaciju u kojoj se nalaze pojedini hrvatski korisnici kredita i čine sve u svojoj moći da u otvorenoj komunikaciji sa svojim hrvatskim klijentima nađu konstruktivna rješenja na obostranu korist.

Što je dato i primljeno mora se vratiti ako i dobijete ništetnost

Šprajc je neki dan odlično objasnio kako ponekad kupovanje saborske većine može biti i vrlo riskantan posao. Evo recimo, kako bi pridobili glas Marina Škibole, Vlada je pristala na tzv. Škibolin zakon koji sam po sebi ima dosta rupa.

Kako bi ga popravila, Vlada je Saboru poslala i jedan amandman u kojem  kaže da je dužnik “fizička”, ali i “pravna” osoba.  Dakle, svaki kredit koji je neka pravna osoba iz inozemstva dala nekoj pravnoj osobi u Hrvatskoj, a pri tom nije imala odobrenje HNB-a i nije bila upisana u sudski registar ovim Zakonom se proglašava ništetnim.

Po toj definiciji recimo i kredit za Agrokor koji je dao američki fond Knightead Capital i ruska VTB banka, a koji nisu registrirani u Hrvatskoj, i nisu tražili nikakvu dozvolu HNB-a, bio bi ništetan.

Naime, ako Vlada i popravi ovaj amandman  i Zakon ispuni svoju svrhu i omogući ništetnost spornih kredita, dužnici nemaju baš razloga za veselje, objašnjava Šprajc. Ništetnost kredita ne znači da kredit ne treba vratiti, da primjerice 100.000 eura koje je netko podigao kod Štajerske RBA štedionice sad ostaje njemu na sreću i veselje.

Ne, to samo znači da ugovor o kreditu više ne važi, ali novci koje je posudio, a nije vratio itekako važe. Kad se kredit proglasi ništetnim preostali dug mora vratiti, kako god zna i umije u roku 30 dana.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2695135/kupovanje-saborske-vecine-moze-biti-riskantan-posao-recimo-mogao-bi-se-srusiti-cijeli-financijski-sustav/