Tag Archives: RBA krediti

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova 2

Nastavno na prošli tekst, kakva je sudska praksa što se tiće Škibolinog zakona, rekli bi sve samo ne jednolična. Bilo je i za pretpostavit da će u sudskim postupcima biti svega i svačega, zato donosimo još jednu presudu koja kaže upravo suprotno od prethodne.

Tom se presudom Općinskog suda u Zadru odbija prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovanim jer kreditor u ovom slučaju nije neovlašteni vjerovnik. Zašto nije neovlaštei kreditor? Zato što je ugovor potpisan u Republici Austriji i kredit je odobrila pravna osoba sa sjedištem u Republici Austriji u okviru svog redovnog poslovanja na području Austrije.

Dakle, ugovor je potpisan u Republici Austriji i time ne podliježe pod odredbe Škibolinog zakona. To je ono što hrvatski dužnici nikako ne mogu shvatiti, svi su pohrlili u Austriju po kredite, a kad su njihovi pothvati propali tada su prestali vraćati kredite. Svi su im krivi, nikako ne oni.

Advertisements

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova

Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, poznatiji kao Škibolin zakon, već je neko vrijeme na snazi. Saborski su ga zastupnici izglasali ljetos, krajem srpnja i sada preostaje vidjeti kako će hrvatski sudovi reagirati i obazirati se na njega. Kao što znamo, stalne sudske prakse kod nas nema, pa tako od svakog suda i svakog suca možemo očekivati drugačije tumačenje zakona i drugačije presude.

Dužnici u taj zakon gledaju kao u Boga, kao da će im on riješiti sve njihove probleme. Nadaju se, ne gube strpjenje jer uz sebe imaju najmlađeg, ali i najžilavijeg saborskog zastupnika – Marina Škibolu. A sada sve ostaje u rukama pravosuđa – kako će oni to tumačiti i prihvatiti valja vidjeti. Jedno je sigurno – konzistentnosti neće biti, jer ipak govorimo o našem pravosuđu.

U zadnje su se vrijeme počele pojavljivati i objavljivati razno razne presude, što u korist dužnika, što u korist banaka. Tako je u ovoj presudi sudac Općinkog suda u Koprivnici odlučio odgoditi ovrhu na nekretnini dužnika do okončanja parničnog postupka koji se vodi za utvrđivanje ništetnosti ugovora o kreditu kojeg je on sklopio s jednom austrijskom bankom. Ovršne isprave sklopljenje su u Hrvatskoj kod javnih bilježnika i dužnik je pokrenuo postupak utvrđivanja ništetnosti kredita, sud je odlučio odgoditi ovrhu do okončanja paričnog postupka – a sve prema Škibolinom zakonu.

 

RBA bankarska grupacija Štajerska: Ustavnom tužbom potvrdit će se kako je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u RH s neovlaštenim vjerovnikom neodrživ

RBA bankarska grupacija Štajerska je zbog niza nepravilnosti pri donošenju Zakona, kao i formalne i materijalne nesuglasnosti, podnijela ustavnu tužbu, a od Ustavnog suda zatražila je i hitno izricanje privremene mjere

RBA bankarska grupacija Štajerska iz Austrije podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, takozvanog „Škibolinog zakona“.

Kako navodi mr. Michael Spitzer, povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, razlog podnošenja prijedloga jest formalna i materijalna nesuglasnost Zakona s pojedinim ustavnim načelima Republike Hrvatske. Sporno je, među ostalim, što je navedeni Zakon donesen po hitnom postupku, iako za to nije postojao niti jedan „posebno opravdani“ razlog, donesen je bez savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i procjene njegovih učinaka, dok je sam tekst Zakona opterećen unutarnjim nedosljednostima koje imaju bitnu pravnu dimenziju.

Također, navodi Spitzer, prema Ustavu RH, zabranjeno je retroaktivno djelovanje zakona, osim iz posebno opravdanih razloga, kada je retroaktivnost moguće primijeniti na pojedine zakonske odredbe. A ne, kako je ovdje slučaj, na cijeli zakon, i to bez objašnjenja i zakonski utemeljene argumentacije za takvu proceduru.

Svaki pojedini razlog formalne neustavnosti Zakona naveden u prijedlogu predstavlja dostatan razlog za utvrđenje nesuglasnosti Zakona s Ustavom Republike Hrvatske, s posljedicom njegova ukidanja u cijelosti ili u dijelovima za koje se utvrdi da su nesuglasni s Ustavom RH u materijalnom smislu.

U prijedlogu se predlaže i hitno izricanje privremene mjere do okončanja ustavnosudskog postupka, odnosno privremenu obustavu svih pojedinačnih radnji koje se poduzimaju na osnovi Zakona do završetka ustavnosudskog postupka. „U slučaju primjene pojedinačnih akata ili radnji koje bi se mogle poduzeti na temelju spornog Zakona, članice RBA bankarske grupacije Štajerska pretrpjele bi nepopravljive štetne posljedice“, upozorio je mr. Spitzer.

Banke članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske – vodeće bankarske grupacije u južnoj Austriji, su od 2000. do 2012. godine odobravale hrvatskim građanima kredite u Republici Austriji, što je predstavljalo regularno i uobičajeno bankarsko poslovanje sukladno svim austrijskim i hrvatskim zakonima odnosno propisima. Navedeni krediti su bili, a i danas su, znatno povoljniji od onih koji su tada bili na hrvatskom tržištu, a što potvrđuje i velik broj korisnika koji i danas uredno otplaćuju svoje kredite. S početkom ekonomske krize manji dio korisnika kredita više nije bio u mogućnosti ispunjavati svoje financijske obaveze te se odlučio na pokretanje parničnih postupaka podizanjem tužbi radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o kreditu kako bi, prije svega, odgodili plaćanje dospjelih dugovanja. „U svim dosad zaključenim sudskim postupcima, prije donošenja osporenog Zakona, presuđeno je da u navedenim ugovorima o kreditu nije bilo elemenata zbog kojih bi se proglasila ništetnost po hrvatskim zakonima“, naglašava mr. Spitzer. Članice Raiffeisen bankarske grupacije imaju razumijevanja za tešku situaciju u kojoj se nalaze pojedini hrvatski korisnici kredita i čine sve u svojoj moći da u otvorenoj komunikaciji sa svojim hrvatskim klijentima nađu konstruktivna rješenja na obostranu korist.

Raiffeisen zadruge iz Štajerske pripremaju tužbu protiv Hrvatske

Iako je prvotno objavljena vijest da austrijska Raiffeisen banka priprema podnijeti ustavnu tužbu zbog hrvatskog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u Republici Hrvatskoj, ispostavilo se da se ovdje ipak radi o Raiffeisen zadrugama iz Štajerske https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/austrijska-raiffeisen-banka-priprema-tuzbu-zbog-hrvatskog-protuustavnog-zakona/

“Vjerujemo da je zakon protuustavan. Raiffeisen će u Hrvatskoj podnijeti ustavnu tužbu protiv zakona kasnije ovog mjeseca”, rekao je glasnogovornik najveće austrijske bankarske grupacije.

Gotovo 3000 kredita, ukupno vrijednih oko 200 milijuna eura, dodijelilo je nekoliko regionalnih Raiffeisen banaka u južnoj austrijskoj regiji Štajerskoj hrvatskim zajmoprimcima prije 10 do 15 godina, rekao je glasnogovornik. Gotovo polovica zajmoprimaca ima poteškoća s plaćanjem, rekao je, dodavši da je Raiffeisen ponudio povoljnije uvjete kako bi mogli ispuniti svoje obveze.

U nekoliko je slučajeva banka prodala imovinu zajmoprimaca koja je založena kao kolateral kako bi vratila novac, rekao je glasnogovornik, odbacujući navode da su zajmoprimci nepraedno postali meta napada nakon što nisu bili u stanju vratiti zajmove.

Raiffeisen banke koje su dale te zajmove nisu trebale hrvatsku bankarsku licencu, jer je svaki zajam zaključen u Austriji prema austrijskom zakonu, kazao je.

 

Izvor: https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/rba-tuzbu-spremaju-raiffeisen-zadruge-iz-stajerske-ne-banka/

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/raiffeisen-banka-ne-spremamo-tuzbu-protiv-hrvatske-20170720

Sabor usvojio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH

Sabor je u petak, 14.7. jednoglasno usvojio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH, kojeg je predložio zastupnik Marin Škibola.

https://www.24sata.hr/news/vlada-je-odbila-sve-oporbene-amandmane-ovrsnog-zakona-532409

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-odradjuje-posljednji-dan-prije-ljetne-stanke—482769.html 

Vlada je taj zakon dopunila s 11 amandmana koji su redom svi prihvaćeni, neki uz manje izmjene, dok su drugi amandmani odbijeni. Tako nije prošao amandman Gorana Aleksića i Peđe Grbina kojim di se poništili ugovori potpisani izvan granica Hrvatske, ako su zadruge mamile potencijalen korisnike kre4dita u Hrvatskoj.

https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/sabor-jednoglasno-s-burnim-pljeskom-donio-skibolin-zakon-prihvatio-izmjene-ovrsnog/

Zakon propisuje da će ugovor o kreditu sa stranom zadrugom  biti ništetan ako dužnik dokaže da je taj isti ugovor potpisao u Hrvatskoj.  To pak nikako ne znači da se dug mora vratiti, već od proglašenja ništetnosti svaka će strana imati 30 dana da vrati ono što je primila.

Nakon izglasavanja niza zakona zadnjeg radnog dana, zastupnici su otišli na “teško zarađeni” godišnji odmor i trajanju od 2 mjeseca.

Tekst zakona pogledajte ovdje:

 

Ništetnost ugovora znači da morate vratiti primljeno u roku od 30 dana

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, gostujući u RTL Direktu ponovo je objasnio što će ništetnost donijetii što to znači za obje ugovorne strane.

Škibolin zakon, je li riješena ova dvojba oko pravnih osoba?

“Imali smo razgovore vezano uz preciziranje ovih amandmana i doista, malo je široko postavljeno da bi bile obuhvaćene sve pravne osobe ovim zakonom. Stoga samo došli do rješenja da se taj zakon ne proteže na velika i srednja trgovačka društva, već male i mikro poduzetnike. To bi onda bio sužen krug. Uzeli bismo računovodstveni kriterij”.

Kažu mnogi da se s tim pravnim osobama štite baš neki od tih koji guraju taj zakon koji su dizali nekoliko milijuna eura.

“Mi razgovaramo sa zastupnikom Škibolom. Moram priznati da ne zna tko je u grupaciji oko njega. Zakon ima jasan cilj da se zaštite svi oni koji su poslovali s ovim zadrugama”.

Što kaže HNB?

“HNB je regulator, on se time ne bavi. Mene je zanimalo imaju li kakve podatke, taj dio nemaju. To je bio cilj našeg razgovora. Hoću također biti precizan, to ne znači da se dug ne vraća”.

Što to znači? Kada i u kojem roku se mora vratiti?

“Kada ugovor bude oglašen ništetnim, tada se smatra da on nije niti postojao. Onda je temeljno pravilo da svaka strana vraća ono što je primila. Ako ste imali ugovor sa zadrugom, dobili ste 100 nečega, vratili ste 30 nečega, vaša obveza je vratiti onih preostalih 70 nečega”.

Kažu da to ljudi moraju vratiti u roku od 30 dana?

“Točno, takvo je pravilo. Dug se mora vratiti.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2696569/drazen-bosnjakovic-u-rtl-direktu/

 

Što je dato i primljeno mora se vratiti ako i dobijete ništetnost

Šprajc je neki dan odlično objasnio kako ponekad kupovanje saborske većine može biti i vrlo riskantan posao. Evo recimo, kako bi pridobili glas Marina Škibole, Vlada je pristala na tzv. Škibolin zakon koji sam po sebi ima dosta rupa.

Kako bi ga popravila, Vlada je Saboru poslala i jedan amandman u kojem  kaže da je dužnik “fizička”, ali i “pravna” osoba.  Dakle, svaki kredit koji je neka pravna osoba iz inozemstva dala nekoj pravnoj osobi u Hrvatskoj, a pri tom nije imala odobrenje HNB-a i nije bila upisana u sudski registar ovim Zakonom se proglašava ništetnim.

Po toj definiciji recimo i kredit za Agrokor koji je dao američki fond Knightead Capital i ruska VTB banka, a koji nisu registrirani u Hrvatskoj, i nisu tražili nikakvu dozvolu HNB-a, bio bi ništetan.

Naime, ako Vlada i popravi ovaj amandman  i Zakon ispuni svoju svrhu i omogući ništetnost spornih kredita, dužnici nemaju baš razloga za veselje, objašnjava Šprajc. Ništetnost kredita ne znači da kredit ne treba vratiti, da primjerice 100.000 eura koje je netko podigao kod Štajerske RBA štedionice sad ostaje njemu na sreću i veselje.

Ne, to samo znači da ugovor o kreditu više ne važi, ali novci koje je posudio, a nije vratio itekako važe. Kad se kredit proglasi ništetnim preostali dug mora vratiti, kako god zna i umije u roku 30 dana.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2695135/kupovanje-saborske-vecine-moze-biti-riskantan-posao-recimo-mogao-bi-se-srusiti-cijeli-financijski-sustav/