Tag Archives: krediti

Sabor usvojio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH

Sabor je u petak, 14.7. jednoglasno usvojio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH, kojeg je predložio zastupnik Marin Škibola.

https://www.24sata.hr/news/vlada-je-odbila-sve-oporbene-amandmane-ovrsnog-zakona-532409

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-odradjuje-posljednji-dan-prije-ljetne-stanke—482769.html 

Vlada je taj zakon dopunila s 11 amandmana koji su redom svi prihvaćeni, neki uz manje izmjene, dok su drugi amandmani odbijeni. Tako nije prošao amandman Gorana Aleksića i Peđe Grbina kojim di se poništili ugovori potpisani izvan granica Hrvatske, ako su zadruge mamile potencijalen korisnike kre4dita u Hrvatskoj.

https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/sabor-jednoglasno-s-burnim-pljeskom-donio-skibolin-zakon-prihvatio-izmjene-ovrsnog/

Zakon propisuje da će ugovor o kreditu sa stranom zadrugom  biti ništetan ako dužnik dokaže da je taj isti ugovor potpisao u Hrvatskoj.  To pak nikako ne znači da se dug mora vratiti, već od proglašenja ništetnosti svaka će strana imati 30 dana da vrati ono što je primila.

Nakon izglasavanja niza zakona zadnjeg radnog dana, zastupnici su otišli na “teško zarađeni” godišnji odmor i trajanju od 2 mjeseca.

Tekst zakona pogledajte ovdje:

 

Advertisements

Ništetnost ugovora znači da morate vratiti primljeno u roku od 30 dana

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, gostujući u RTL Direktu ponovo je objasnio što će ništetnost donijetii što to znači za obje ugovorne strane.

Škibolin zakon, je li riješena ova dvojba oko pravnih osoba?

“Imali smo razgovore vezano uz preciziranje ovih amandmana i doista, malo je široko postavljeno da bi bile obuhvaćene sve pravne osobe ovim zakonom. Stoga samo došli do rješenja da se taj zakon ne proteže na velika i srednja trgovačka društva, već male i mikro poduzetnike. To bi onda bio sužen krug. Uzeli bismo računovodstveni kriterij”.

Kažu mnogi da se s tim pravnim osobama štite baš neki od tih koji guraju taj zakon koji su dizali nekoliko milijuna eura.

“Mi razgovaramo sa zastupnikom Škibolom. Moram priznati da ne zna tko je u grupaciji oko njega. Zakon ima jasan cilj da se zaštite svi oni koji su poslovali s ovim zadrugama”.

Što kaže HNB?

“HNB je regulator, on se time ne bavi. Mene je zanimalo imaju li kakve podatke, taj dio nemaju. To je bio cilj našeg razgovora. Hoću također biti precizan, to ne znači da se dug ne vraća”.

Što to znači? Kada i u kojem roku se mora vratiti?

“Kada ugovor bude oglašen ništetnim, tada se smatra da on nije niti postojao. Onda je temeljno pravilo da svaka strana vraća ono što je primila. Ako ste imali ugovor sa zadrugom, dobili ste 100 nečega, vratili ste 30 nečega, vaša obveza je vratiti onih preostalih 70 nečega”.

Kažu da to ljudi moraju vratiti u roku od 30 dana?

“Točno, takvo je pravilo. Dug se mora vratiti.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2696569/drazen-bosnjakovic-u-rtl-direktu/

 

Što je dato i primljeno mora se vratiti ako i dobijete ništetnost

Šprajc je neki dan odlično objasnio kako ponekad kupovanje saborske većine može biti i vrlo riskantan posao. Evo recimo, kako bi pridobili glas Marina Škibole, Vlada je pristala na tzv. Škibolin zakon koji sam po sebi ima dosta rupa.

Kako bi ga popravila, Vlada je Saboru poslala i jedan amandman u kojem  kaže da je dužnik “fizička”, ali i “pravna” osoba.  Dakle, svaki kredit koji je neka pravna osoba iz inozemstva dala nekoj pravnoj osobi u Hrvatskoj, a pri tom nije imala odobrenje HNB-a i nije bila upisana u sudski registar ovim Zakonom se proglašava ništetnim.

Po toj definiciji recimo i kredit za Agrokor koji je dao američki fond Knightead Capital i ruska VTB banka, a koji nisu registrirani u Hrvatskoj, i nisu tražili nikakvu dozvolu HNB-a, bio bi ništetan.

Naime, ako Vlada i popravi ovaj amandman  i Zakon ispuni svoju svrhu i omogući ništetnost spornih kredita, dužnici nemaju baš razloga za veselje, objašnjava Šprajc. Ništetnost kredita ne znači da kredit ne treba vratiti, da primjerice 100.000 eura koje je netko podigao kod Štajerske RBA štedionice sad ostaje njemu na sreću i veselje.

Ne, to samo znači da ugovor o kreditu više ne važi, ali novci koje je posudio, a nije vratio itekako važe. Kad se kredit proglasi ništetnim preostali dug mora vratiti, kako god zna i umije u roku 30 dana.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2695135/kupovanje-saborske-vecine-moze-biti-riskantan-posao-recimo-mogao-bi-se-srusiti-cijeli-financijski-sustav/

Vlada podržala Škibolin zakon

Na sjednici u četvrtak, Vlada je podržala prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj kojeg je predložio nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola, a na sam je zakonski tekst Vlada reagirala s 11 amandmana http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vlada-podrzala-zakon-o-rba-udrugama-zastititi-ce-tisuce-ljudi-od-ovrha-i-delozacija-nezakonitih-kreditnih-zadruga/6126346/

Podsjetimo, to je bio jedan od Škibolih uvjeta za davanje podrške predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću, odnosno glas koji je HDZ-u osigurao tanku većinu u tom trenutku. Sada HDZ vraća dugove – klasičan primjer političke trgovine.

Prijedlog se podržava jer je potrebno zaštiti građane od neovlaštenih vjerovnika. No, mišljenja smo kako je potrebno na sveobuhvatan način urediti ovu pravnu situaciju te stoga Vlada predlaže svojih 11 amandmana, rekao je Turkalj.

Amandmanima se tako predlaže i promjena samog naziva zakona u Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom.

Vlada amandmanima, primjerice, proširuje i područje primjene i na druge pravne poslove s neovlaštenim vjerovnicima, preciznije određuju pojmovi neovlaštenih vjerovnika s međunarodnim obilježjima, kao i dužnika te ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima. Predlaže se i popisivanje posljedica ništetnosti prema Zakonu o obveznim odnosima http://vijesti.hrt.hr/389680/podrska-skibolinom-tzv-zakonu-o-rba-zadrugama-2

Za sada još ostaje vidjeti raspravu u Saboru i konačan oblik zakona, naravno pod pretpostavkom da će Sabora biti…

Prijedlog zakona o ništetnosti ugovora sa stranim zadrugama bez licence Marina Škibole

Marin Škibola, nekadašnji zastupnik Živog zida, danas nezavisni, pripremio je prijedlog zakona o kreditima sklopljenim sa stranim zadrugama koje su radile bez licence u RH. Sve takve ugovore želi proglasiti ništetnima bez obzira na datum njihova ugovaranja, ako su ugovoreni u Hrvatskoj. Također, sve javnobilježničke akte povezane s istim ugovorima želi proglasiti ništetnima.

Prema prijedlog zakona, dužnici bi trebali vratiti samo primljen novac – kredit – bez kamata, a zadruge bi u ovom slučaju morale vratiti sve uplate koje su primile uvećane za kamatu. Ali ne samo to, ugovaratelj je dužan vratiti drugom ugovaratelju svu imovinu koju je kao ovrhovoditelj kupio u ovršnom postupku, a ako to nije moguće, naknaditi mu štetu u četverostrukom iznosu vrijednosti takve imovine koja je utvrđena rješenjem o dosudi.

Ovako na prvu – prijedlog zakona ne izgleda kao da ga je pisao pravnik niti da se Škibola konzultirao s pravnicima već kao lista želja dužnika. Tko zna…

Prijedlog zakona pogledajte ovdje:

 

Ustavni sud: Konverzija švicaraca je legalna

Ustavni sud objavio je odluku o ustavnosti izmijenjenih zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, odnosno konverziji ‘švicarca’. Zakoni ostaju na snazi, drugim riječima, konverzija kredita u francima je legalna – objavljuju mediji https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ustavni-sud-konverzija-svicaraca-je-legalna-20170407

Sud je utvrdio da su osporavani zakoni o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama bili nužni kao jednokratne mjere zakonodavca za ostvarivanje legitimnih ciljeva koji su se s njima željeli postići. Devet sudaca glasovalo je za ovo rješenje, tri su suca izuzela iz postupka, dok je jedan sudac glasovao protiv.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obrazložio je kako ti zakoni nisu nikoga doveli u neravnopravni položaj te su bili nužni da se građane zaštiti od jačanja švicarskog franka. Dodatno, Ustavni sud je procjenio da su posljedice konverzije na financijski sustav bile manje nego što se očekivalo.

Postupak pokrenut u studenom 2015.

Ustavni sud je u studenom 2015. pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, kolokvijalno nazvanima zakonima o konverziji i odlučio da će do konačne odluke oba osporena zakona biti na snazi.

Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec tada je izjavila novinarima da je sud zaprimio prijedloge za ocjenu ustavnosti tih zakona od strane osam poslovnih banaka i četvero fizičkih osoba.

Predlagatelji su tražili da se privremeno do donošenja konačne odluke suda obustavi izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporavanih zakona. No sud je tada odlučio da neće prihvatiti prijedloge za privremenim mjerama.

 

Ipak je 3000 ugovora s RBA zadrugama

Sva sreća pa postoji netko realan i razuman kada se govori o kreditima sklopljenih s RBA zadrugama, a to je Goran Aleksić koji dobro barata činjenicama i brojkama. Čovjek sve prati i pomaže svima, pokušava riješiti pitanja kreditnih marži i kamatnih stopa koje su ugovorene s domaćim bankama, ali razumije se u sva pitanja oko kredita.

Jasno je, a i već nekoliko puta objavljeno u medijima kako se radi o 3000 kredita ugovorenih s RBA zadrugama, a na sve one koji se žale na nerad institucija, Goran Aleksić ima dobar odgovor:

Kako god je nered među dužnicima, tako je i u institucijama, niste li ponekad pomislili da to ima veze i s vama?

Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama
Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama