Tag Archives: kredit

Živi zid podnio kaznenu prijavu protiv više istarskih sudaca

Živi zid podio je kaznenu prijavu protiv šest sudaca općinskih sudova u Puli, Poreču i Pazinu, javnih bilježnika, djelatnika zemljišnoknjižnih odjela, RBA nekretnina i vlasnika RBA zadruga.

Kaznena prijava podnesena je radi dvadesetak različitih kaznenih dijela koji su ovdje pobrojeni, protiv šest sudaca, dva odvjetnika, dva javna bilježnika te ljudi iz zemljišnoknjižnih odjela. Svi ti ljudi su sudjelovali ili u nezakonitom davanju kredita ili u ovjerama, u kršenju različitih procedura. Sve te RBA zadruge duboko su povezane s državnim odvjetnicima, sucima, zemljišnoknjižnim odjelima, pravosudnom policijom, kaže Živi zid.

Hrvatska nije pravna država, kod nas je još uvijek duboka debela sprega vlasti i mafije. Da nije tako, politika ne bi kao žrtvu mafije prinosila svoje građane i njihovu imovinu – za kraj je naglasio Sinčić te upozorio da Živi zid nikada neće odustati od borbe protiv nezakonitih radnji. Podsjetimo, osmeročlana obitelj Milanović iz Brkača ljetos je deložirana, a nakon nešto manje od mjesec dana vraćena je u svoj dom u Brkaču. Događaj je zbog sukoba policajaca i prosvjednika izazvao veliku medijsku pozornost cijele Hrvatske.

Više pogledajte ovdje: http://www.istarski.hr/node/45702-zivi-zid-podnio-kaznenu-prijavu-protiv-istarskih-sudaca-i-odvjetnika

 

Advertisements

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova 2

Nastavno na prošli tekst, kakva je sudska praksa što se tiće Škibolinog zakona, rekli bi sve samo ne jednolična. Bilo je i za pretpostavit da će u sudskim postupcima biti svega i svačega, zato donosimo još jednu presudu koja kaže upravo suprotno od prethodne.

Tom se presudom Općinskog suda u Zadru odbija prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovanim jer kreditor u ovom slučaju nije neovlašteni vjerovnik. Zašto nije neovlaštei kreditor? Zato što je ugovor potpisan u Republici Austriji i kredit je odobrila pravna osoba sa sjedištem u Republici Austriji u okviru svog redovnog poslovanja na području Austrije.

Dakle, ugovor je potpisan u Republici Austriji i time ne podliježe pod odredbe Škibolinog zakona. To je ono što hrvatski dužnici nikako ne mogu shvatiti, svi su pohrlili u Austriju po kredite, a kad su njihovi pothvati propali tada su prestali vraćati kredite. Svi su im krivi, nikako ne oni.

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova

Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, poznatiji kao Škibolin zakon, već je neko vrijeme na snazi. Saborski su ga zastupnici izglasali ljetos, krajem srpnja i sada preostaje vidjeti kako će hrvatski sudovi reagirati i obazirati se na njega. Kao što znamo, stalne sudske prakse kod nas nema, pa tako od svakog suda i svakog suca možemo očekivati drugačije tumačenje zakona i drugačije presude.

Dužnici u taj zakon gledaju kao u Boga, kao da će im on riješiti sve njihove probleme. Nadaju se, ne gube strpjenje jer uz sebe imaju najmlađeg, ali i najžilavijeg saborskog zastupnika – Marina Škibolu. A sada sve ostaje u rukama pravosuđa – kako će oni to tumačiti i prihvatiti valja vidjeti. Jedno je sigurno – konzistentnosti neće biti, jer ipak govorimo o našem pravosuđu.

U zadnje su se vrijeme počele pojavljivati i objavljivati razno razne presude, što u korist dužnika, što u korist banaka. Tako je u ovoj presudi sudac Općinkog suda u Koprivnici odlučio odgoditi ovrhu na nekretnini dužnika do okončanja parničnog postupka koji se vodi za utvrđivanje ništetnosti ugovora o kreditu kojeg je on sklopio s jednom austrijskom bankom. Ovršne isprave sklopljenje su u Hrvatskoj kod javnih bilježnika i dužnik je pokrenuo postupak utvrđivanja ništetnosti kredita, sud je odlučio odgoditi ovrhu do okončanja paričnog postupka – a sve prema Škibolinom zakonu.

 

Raiffeisen zadruge iz Štajerske pripremaju tužbu protiv Hrvatske

Iako je prvotno objavljena vijest da austrijska Raiffeisen banka priprema podnijeti ustavnu tužbu zbog hrvatskog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u Republici Hrvatskoj, ispostavilo se da se ovdje ipak radi o Raiffeisen zadrugama iz Štajerske https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/austrijska-raiffeisen-banka-priprema-tuzbu-zbog-hrvatskog-protuustavnog-zakona/

“Vjerujemo da je zakon protuustavan. Raiffeisen će u Hrvatskoj podnijeti ustavnu tužbu protiv zakona kasnije ovog mjeseca”, rekao je glasnogovornik najveće austrijske bankarske grupacije.

Gotovo 3000 kredita, ukupno vrijednih oko 200 milijuna eura, dodijelilo je nekoliko regionalnih Raiffeisen banaka u južnoj austrijskoj regiji Štajerskoj hrvatskim zajmoprimcima prije 10 do 15 godina, rekao je glasnogovornik. Gotovo polovica zajmoprimaca ima poteškoća s plaćanjem, rekao je, dodavši da je Raiffeisen ponudio povoljnije uvjete kako bi mogli ispuniti svoje obveze.

U nekoliko je slučajeva banka prodala imovinu zajmoprimaca koja je založena kao kolateral kako bi vratila novac, rekao je glasnogovornik, odbacujući navode da su zajmoprimci nepraedno postali meta napada nakon što nisu bili u stanju vratiti zajmove.

Raiffeisen banke koje su dale te zajmove nisu trebale hrvatsku bankarsku licencu, jer je svaki zajam zaključen u Austriji prema austrijskom zakonu, kazao je.

 

Izvor: https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/rba-tuzbu-spremaju-raiffeisen-zadruge-iz-stajerske-ne-banka/

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/raiffeisen-banka-ne-spremamo-tuzbu-protiv-hrvatske-20170720

Odgovor udruzi Franak na anketna pitanja – tko ih je podržao?

Na press konferenciji prošlog mjeseca, udruga Franak zatražila je od stranaka da se izjasne hoće li podržati:

  1. zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima
  2. zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate

O tome smo i pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/04/27/udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

Stranke su rok imale do 16. svibnja – MOST, SDP, HSS, Stranka rada i solidarnosti, Stranka međugeneracijske solidarnosti, Promijenimo Hrvatsku, Živi zid i Snaga podržali su zakonske prijedloge udruge Franak – objavio je na svom FB portalu saborski zastupnik Goran Aleksić.

Goran Aleksić na svom FB profilu objavio je tko podržava zakonske prijedloge udruge Franak

HDZ ih navodno nije podržao – još. Premijer Andrej Plenković rekao je: „Znamo točno o kojim temama se radi, o fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi, o nalaženju rješenja za kreditne zadruge, što se toga tiče, mi smo u kontinuiranom dijalogu, i uputit ćemo im vrlo sadržajan i kvalitetan odgovor”.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/udruga-franak-testira-stranke-poslali-im-pitanja-kako-rijesiti-probleme-duznika—476920.html

Dr. sc. Dika: Postojeći ovršni zakon nije loš, ali bi država trebala bolje štititi one koji su socijalni slučaj

Do konca prošle godine u blokadi je bilo 327.176 građana, što čini gotovo deset posto svih računa građana kojih je ukupno 7,25 milijuna. Broj građana kojima su zbog nepodmirivanja dugova računi završili u blokadi je od 2013. godine do kraja prošle porastao za devet posto, dok su neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto. U Fini to prije svega pripisuju zatvaranju obrta.

Broj blokiranih raste, a država ne nalazi rješenje problema pa je glavna meta kritike Ovršni zakon. U saborskoj proceduri su njegove izmjene, a glavne se odnose na povećanje dijela primanja koje se ne može ovršiti, zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini, zabrana ovrhe na nekretnini za dug koji ne prelazi 20.000 kuna. O dugovima, ovrhama i zakonu razgovarali smo s prof. emeritusom dr. sc. Mihajlom Dikom koji je jedan od autora važećeg ovršnopravnog sustava.

“Usudio bih se postaviti načelno pitanje trebaju li dužnici podmirivati svoje obveze. Nije riječ samo o pravnom već i duboko moralnom pitanju. U većini civilizacija, pa i religija na to se pitanje pozitivno odgovaralo i odgovara – od dužnika se očekuje da to učine. Čini se da bi, apstrahirajući za sada od socijalne dimenzije problema, tako trebalo odgovoriti i s obzirom na postojeću situaciju u Hrvatskoj”

Intervju pročitajte ovdje: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/velika-ispovijest-dr-sc-mihajla-dike-postojeci-ovrsni-zakon-nije-los-ali-bi-drzava-trebala-bolje-stititi-one-koji-su-socijalni-slucaj/5753575/

 

Vlada uskoro u proceduru šalje novi zakon o stambenom kreditiranju

Banke će s potrošačima moći ugovoriti da je preuzimanje nekretnine nad kojom ima hipoteku ustvari i ispunjenje svih uvjeta iz ugovora, ali to neće biti obaveza nego opcija koju banke mogu odabrati kako bi privukle nove klijente.

Vlada bi takvu odredbu u sklopu prijedloga Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju uskoro trebala uputiti u proceduru kojom će se puno jasnije odrediti odnos građana koji podiže kredite i banaka koji te kredite odobravaju, piše Glas Istre.

Osim što će banke morati puno bolje informirati građane o uvjetima kredita, o tome kakve su zaista njihove obaveze za vrijeme trajanja otplate, banka će morati stalno provoditi procjenu kreditne sposobnosti dužnika i neće je smjeti uglavnom zasnivati na vrijednosti nekretnine na koju je upisala hipoteku. Zakon bi trebao omogućiti konverziju kredita iz strane valute u kunu, ili bilo koju alternativnu valutu i to bez ikakvih uvjeta s time da se takvo nešto može napraviti samo jednom za trajanja kredita. To će se odnositi na kredite ugovorene nakon donošenja Zakona.

Novost: banke će moći ugovoriti s potrošačima da preuzimanje nekretnine nad kojom ima hipoteku zapravo znači ispunjenje svih uvjeta iz ugovora o kreditu.  To je tzv. walk away klauzula po kojoj onaj tko više ne može otplaćivati kredit banci preda stan koji ima pod hipotekom i nema više nikakvih obaveza. To pravilo neće biti obveza.

Vlada uskoro u proceduru šalje novi zakon o stambenom kreditiranju