Tag Archives: kredit

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova 2

Nastavno na prošli tekst, kakva je sudska praksa što se tiće Škibolinog zakona, rekli bi sve samo ne jednolična. Bilo je i za pretpostavit da će u sudskim postupcima biti svega i svačega, zato donosimo još jednu presudu koja kaže upravo suprotno od prethodne.

Tom se presudom Općinskog suda u Zadru odbija prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovanim jer kreditor u ovom slučaju nije neovlašteni vjerovnik. Zašto nije neovlaštei kreditor? Zato što je ugovor potpisan u Republici Austriji i kredit je odobrila pravna osoba sa sjedištem u Republici Austriji u okviru svog redovnog poslovanja na području Austrije.

Dakle, ugovor je potpisan u Republici Austriji i time ne podliježe pod odredbe Škibolinog zakona. To je ono što hrvatski dužnici nikako ne mogu shvatiti, svi su pohrlili u Austriju po kredite, a kad su njihovi pothvati propali tada su prestali vraćati kredite. Svi su im krivi, nikako ne oni.

Advertisements

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova

Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, poznatiji kao Škibolin zakon, već je neko vrijeme na snazi. Saborski su ga zastupnici izglasali ljetos, krajem srpnja i sada preostaje vidjeti kako će hrvatski sudovi reagirati i obazirati se na njega. Kao što znamo, stalne sudske prakse kod nas nema, pa tako od svakog suda i svakog suca možemo očekivati drugačije tumačenje zakona i drugačije presude.

Dužnici u taj zakon gledaju kao u Boga, kao da će im on riješiti sve njihove probleme. Nadaju se, ne gube strpjenje jer uz sebe imaju najmlađeg, ali i najžilavijeg saborskog zastupnika – Marina Škibolu. A sada sve ostaje u rukama pravosuđa – kako će oni to tumačiti i prihvatiti valja vidjeti. Jedno je sigurno – konzistentnosti neće biti, jer ipak govorimo o našem pravosuđu.

U zadnje su se vrijeme počele pojavljivati i objavljivati razno razne presude, što u korist dužnika, što u korist banaka. Tako je u ovoj presudi sudac Općinkog suda u Koprivnici odlučio odgoditi ovrhu na nekretnini dužnika do okončanja parničnog postupka koji se vodi za utvrđivanje ništetnosti ugovora o kreditu kojeg je on sklopio s jednom austrijskom bankom. Ovršne isprave sklopljenje su u Hrvatskoj kod javnih bilježnika i dužnik je pokrenuo postupak utvrđivanja ništetnosti kredita, sud je odlučio odgoditi ovrhu do okončanja paričnog postupka – a sve prema Škibolinom zakonu.

 

Raiffeisen zadruge iz Štajerske pripremaju tužbu protiv Hrvatske

Iako je prvotno objavljena vijest da austrijska Raiffeisen banka priprema podnijeti ustavnu tužbu zbog hrvatskog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u Republici Hrvatskoj, ispostavilo se da se ovdje ipak radi o Raiffeisen zadrugama iz Štajerske https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/austrijska-raiffeisen-banka-priprema-tuzbu-zbog-hrvatskog-protuustavnog-zakona/

“Vjerujemo da je zakon protuustavan. Raiffeisen će u Hrvatskoj podnijeti ustavnu tužbu protiv zakona kasnije ovog mjeseca”, rekao je glasnogovornik najveće austrijske bankarske grupacije.

Gotovo 3000 kredita, ukupno vrijednih oko 200 milijuna eura, dodijelilo je nekoliko regionalnih Raiffeisen banaka u južnoj austrijskoj regiji Štajerskoj hrvatskim zajmoprimcima prije 10 do 15 godina, rekao je glasnogovornik. Gotovo polovica zajmoprimaca ima poteškoća s plaćanjem, rekao je, dodavši da je Raiffeisen ponudio povoljnije uvjete kako bi mogli ispuniti svoje obveze.

U nekoliko je slučajeva banka prodala imovinu zajmoprimaca koja je založena kao kolateral kako bi vratila novac, rekao je glasnogovornik, odbacujući navode da su zajmoprimci nepraedno postali meta napada nakon što nisu bili u stanju vratiti zajmove.

Raiffeisen banke koje su dale te zajmove nisu trebale hrvatsku bankarsku licencu, jer je svaki zajam zaključen u Austriji prema austrijskom zakonu, kazao je.

 

Izvor: https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/rba-tuzbu-spremaju-raiffeisen-zadruge-iz-stajerske-ne-banka/

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/raiffeisen-banka-ne-spremamo-tuzbu-protiv-hrvatske-20170720

Odgovor udruzi Franak na anketna pitanja – tko ih je podržao?

Na press konferenciji prošlog mjeseca, udruga Franak zatražila je od stranaka da se izjasne hoće li podržati:

  1. zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima
  2. zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate

O tome smo i pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/04/27/udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

Stranke su rok imale do 16. svibnja – MOST, SDP, HSS, Stranka rada i solidarnosti, Stranka međugeneracijske solidarnosti, Promijenimo Hrvatsku, Živi zid i Snaga podržali su zakonske prijedloge udruge Franak – objavio je na svom FB portalu saborski zastupnik Goran Aleksić.

Goran Aleksić na svom FB profilu objavio je tko podržava zakonske prijedloge udruge Franak

HDZ ih navodno nije podržao – još. Premijer Andrej Plenković rekao je: „Znamo točno o kojim temama se radi, o fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi, o nalaženju rješenja za kreditne zadruge, što se toga tiče, mi smo u kontinuiranom dijalogu, i uputit ćemo im vrlo sadržajan i kvalitetan odgovor”.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/udruga-franak-testira-stranke-poslali-im-pitanja-kako-rijesiti-probleme-duznika—476920.html

Dr. sc. Dika: Postojeći ovršni zakon nije loš, ali bi država trebala bolje štititi one koji su socijalni slučaj

Do konca prošle godine u blokadi je bilo 327.176 građana, što čini gotovo deset posto svih računa građana kojih je ukupno 7,25 milijuna. Broj građana kojima su zbog nepodmirivanja dugova računi završili u blokadi je od 2013. godine do kraja prošle porastao za devet posto, dok su neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto. U Fini to prije svega pripisuju zatvaranju obrta.

Broj blokiranih raste, a država ne nalazi rješenje problema pa je glavna meta kritike Ovršni zakon. U saborskoj proceduri su njegove izmjene, a glavne se odnose na povećanje dijela primanja koje se ne može ovršiti, zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini, zabrana ovrhe na nekretnini za dug koji ne prelazi 20.000 kuna. O dugovima, ovrhama i zakonu razgovarali smo s prof. emeritusom dr. sc. Mihajlom Dikom koji je jedan od autora važećeg ovršnopravnog sustava.

“Usudio bih se postaviti načelno pitanje trebaju li dužnici podmirivati svoje obveze. Nije riječ samo o pravnom već i duboko moralnom pitanju. U većini civilizacija, pa i religija na to se pitanje pozitivno odgovaralo i odgovara – od dužnika se očekuje da to učine. Čini se da bi, apstrahirajući za sada od socijalne dimenzije problema, tako trebalo odgovoriti i s obzirom na postojeću situaciju u Hrvatskoj”

Intervju pročitajte ovdje: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/velika-ispovijest-dr-sc-mihajla-dike-postojeci-ovrsni-zakon-nije-los-ali-bi-drzava-trebala-bolje-stititi-one-koji-su-socijalni-slucaj/5753575/

 

Vlada uskoro u proceduru šalje novi zakon o stambenom kreditiranju

Banke će s potrošačima moći ugovoriti da je preuzimanje nekretnine nad kojom ima hipoteku ustvari i ispunjenje svih uvjeta iz ugovora, ali to neće biti obaveza nego opcija koju banke mogu odabrati kako bi privukle nove klijente.

Vlada bi takvu odredbu u sklopu prijedloga Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju uskoro trebala uputiti u proceduru kojom će se puno jasnije odrediti odnos građana koji podiže kredite i banaka koji te kredite odobravaju, piše Glas Istre.

Osim što će banke morati puno bolje informirati građane o uvjetima kredita, o tome kakve su zaista njihove obaveze za vrijeme trajanja otplate, banka će morati stalno provoditi procjenu kreditne sposobnosti dužnika i neće je smjeti uglavnom zasnivati na vrijednosti nekretnine na koju je upisala hipoteku. Zakon bi trebao omogućiti konverziju kredita iz strane valute u kunu, ili bilo koju alternativnu valutu i to bez ikakvih uvjeta s time da se takvo nešto može napraviti samo jednom za trajanja kredita. To će se odnositi na kredite ugovorene nakon donošenja Zakona.

Novost: banke će moći ugovoriti s potrošačima da preuzimanje nekretnine nad kojom ima hipoteku zapravo znači ispunjenje svih uvjeta iz ugovora o kreditu.  To je tzv. walk away klauzula po kojoj onaj tko više ne može otplaćivati kredit banci preda stan koji ima pod hipotekom i nema više nikakvih obaveza. To pravilo neće biti obveza.

Vlada uskoro u proceduru šalje novi zakon o stambenom kreditiranju

Idemo na Europski sud!

Nakon što je Ustavni sud u Hrvatskoj odbacio zahtjev za ocjenom ustavnosti Ovršnog zakona krajem 2016.  udruga Blokirani priprema tužbu Europskom sudu u Štrasburu. Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin kaže da bi tužba Europskom sudu trebala biti poslana u veljači.

Blokirani su se Ustavnom sudu obratili još prije tri godine i tražili da se zabrani daljnja primjena Ovršnog zakona, odnosno da se cijeli zakon stavi van snage. Tražili su i da se ponište sva rješenja o ovrsi koja su donesena na temelju svih dosadašnjih ovršnih zakona, za koje tvrde da se u suštini nisu razlikovali. Tvrde i da Ovršni zakon ovrhovoditelja stavlja iznad zakona i suda, ali Ustavni sud je utvrdio da su normativna rješenja upravo suprotna.

Glavni prigovor Blokiranih Ovršnom zakonu bio je da dug povećava umjesto da ga smanjuje te da je broj blokiranih u svega par godina s 25.000 povećao na 330.000 građana.

“Odgovornost za bilo koju situaciju nesumnjivo nosi dužnik koji se zadužio, od toga ne treba bježati, ali mi ukazujemo na apsurd ovršnog modela koji dug multiplicira umjesto da ga riješi jer je odgovoran i vjerovnik, ali i država s obzirom da smo uvijek, primjerice plaćali najskuplje kamate ili telefonske usluge”, kaže Kervatin.

Udruga Blokirani uvjerena je da je Hrvatska Ovršnim zakonom povrjedila Konvenciju i zaštiti ljudskih prava, a to žele dokazati i u Štrasburu, http://www.vecernji.hr/hrvatska/nakon-odbijenice-ustavnog-suda-blokirani-ce-podici-tuzbu-u-strasbourgu-zbog-ovrsnog-zakona-1146543.

U cijeloj to priči nejasna je jedna stvar, kako ljudi koji se prave da se zalažu za nepravdu, siromašne, protivni su bankama, bankarima i kreditima rade upravo to čemu se protive i protiv čega se bore?!

Naime, dobro je poznata priča o predsjednici Blokiranih Miriam Kervatin koja je završila na sudu zbog novca koji je posudila od bliske prijateljice, a unatoč nalogu suda i uvjetnoj presudi na kaznu zatvora još ga nije vratila.

Sve je počelo još 2008 kada je Kervatin posudila 10 000 eura od prijateljice s kojom nije sklopila nikakav ugovor o zajmu, jer eto, posuđuješ prijatejici koju poznaješ dugi niz godina, žena se bori za prava siromašnjih i dužnika, pa valjda je poštena osoba onda. Ali ne, izgled i dojam u javnosti vara. Kervatin prekida sve odnose s prijateljicom, mijenja brojeve mobitela i čini sve kako bi izbjegla vraćanje pozajmice.

Kada je Kervatin prijavljena policiji, na sudu se branila da novac nije ni dobila jer nije postojao ugovor o zajmu. Dokaz svemu bile su sms poruke koje je izmjenjivala s donedavnom prijateljicom.

Kako prenosi tportal.hr zbog obiteljskih razloga uzela je kredit kod austrijske zadruge kojeg nakon smanjenja primanja više nije mogla vraćati. Vratila je 150 tisuća eura, ali je i predala kaznenu prijavu protiv kredita zadruge. Tom je prilikom izjavila: “Uvijek kažem da se dug mora vratiti i da smo svi jednako krivi – i mi koji smo uzeli kredit i vjerovnik koji ga je dao i država koja je mu je to dopustila”. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/371067/Tko-je-zastupnica-prezaduzenih-koja-se-bori-protiv-otpisa-dugova.html

Iz svega gore navedenog vidimo da baš ne drži do izrečenog. Te tvrdnje nije opovrgnula več je samo izjavila da je tužila Telegram, a o tome smo pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2015/11/05/hdz-ova-miriam-kervatin-odbila-odgovoriti-na-pitanje-o-prevari-radi-koje-je-osudena/

Zbog ovih dugovanja, ali i drugih neispunjenih obveza kao što je porezni dug u iznosu od 500 tisuća kuna blokirani su joj računi i imovina što ju onda očito kvalificiralo da prvo postane predsjednica Udruge blokiranih, a kasnije i kandidat HDZ-ove koalicije na izborima http://www.telegram.hr/politika-kriminal/otkrili-smo-zasto-su-sefici-udruge-blokiranih-i-kandidatkinji-hdz-a-uistinu-blokirani-svi-racuni-i-imovina/.