Tag Archives: kredit

Raiffeisen zadruge iz Štajerske pripremaju tužbu protiv Hrvatske

Iako je prvotno objavljena vijest da austrijska Raiffeisen banka priprema podnijeti ustavnu tužbu zbog hrvatskog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u Republici Hrvatskoj, ispostavilo se da se ovdje ipak radi o Raiffeisen zadrugama iz Štajerske https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/austrijska-raiffeisen-banka-priprema-tuzbu-zbog-hrvatskog-protuustavnog-zakona/

“Vjerujemo da je zakon protuustavan. Raiffeisen će u Hrvatskoj podnijeti ustavnu tužbu protiv zakona kasnije ovog mjeseca”, rekao je glasnogovornik najveće austrijske bankarske grupacije.

Gotovo 3000 kredita, ukupno vrijednih oko 200 milijuna eura, dodijelilo je nekoliko regionalnih Raiffeisen banaka u južnoj austrijskoj regiji Štajerskoj hrvatskim zajmoprimcima prije 10 do 15 godina, rekao je glasnogovornik. Gotovo polovica zajmoprimaca ima poteškoća s plaćanjem, rekao je, dodavši da je Raiffeisen ponudio povoljnije uvjete kako bi mogli ispuniti svoje obveze.

U nekoliko je slučajeva banka prodala imovinu zajmoprimaca koja je založena kao kolateral kako bi vratila novac, rekao je glasnogovornik, odbacujući navode da su zajmoprimci nepraedno postali meta napada nakon što nisu bili u stanju vratiti zajmove.

Raiffeisen banke koje su dale te zajmove nisu trebale hrvatsku bankarsku licencu, jer je svaki zajam zaključen u Austriji prema austrijskom zakonu, kazao je.

 

Izvor: https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/rba-tuzbu-spremaju-raiffeisen-zadruge-iz-stajerske-ne-banka/

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/raiffeisen-banka-ne-spremamo-tuzbu-protiv-hrvatske-20170720

Odgovor udruzi Franak na anketna pitanja – tko ih je podržao?

Na press konferenciji prošlog mjeseca, udruga Franak zatražila je od stranaka da se izjasne hoće li podržati:

  1. zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima
  2. zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate

O tome smo i pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/04/27/udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

Stranke su rok imale do 16. svibnja – MOST, SDP, HSS, Stranka rada i solidarnosti, Stranka međugeneracijske solidarnosti, Promijenimo Hrvatsku, Živi zid i Snaga podržali su zakonske prijedloge udruge Franak – objavio je na svom FB portalu saborski zastupnik Goran Aleksić.

Goran Aleksić na svom FB profilu objavio je tko podržava zakonske prijedloge udruge Franak

HDZ ih navodno nije podržao – još. Premijer Andrej Plenković rekao je: „Znamo točno o kojim temama se radi, o fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi, o nalaženju rješenja za kreditne zadruge, što se toga tiče, mi smo u kontinuiranom dijalogu, i uputit ćemo im vrlo sadržajan i kvalitetan odgovor”.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/udruga-franak-testira-stranke-poslali-im-pitanja-kako-rijesiti-probleme-duznika—476920.html

Dr. sc. Dika: Postojeći ovršni zakon nije loš, ali bi država trebala bolje štititi one koji su socijalni slučaj

Do konca prošle godine u blokadi je bilo 327.176 građana, što čini gotovo deset posto svih računa građana kojih je ukupno 7,25 milijuna. Broj građana kojima su zbog nepodmirivanja dugova računi završili u blokadi je od 2013. godine do kraja prošle porastao za devet posto, dok su neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto. U Fini to prije svega pripisuju zatvaranju obrta.

Broj blokiranih raste, a država ne nalazi rješenje problema pa je glavna meta kritike Ovršni zakon. U saborskoj proceduri su njegove izmjene, a glavne se odnose na povećanje dijela primanja koje se ne može ovršiti, zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini, zabrana ovrhe na nekretnini za dug koji ne prelazi 20.000 kuna. O dugovima, ovrhama i zakonu razgovarali smo s prof. emeritusom dr. sc. Mihajlom Dikom koji je jedan od autora važećeg ovršnopravnog sustava.

“Usudio bih se postaviti načelno pitanje trebaju li dužnici podmirivati svoje obveze. Nije riječ samo o pravnom već i duboko moralnom pitanju. U većini civilizacija, pa i religija na to se pitanje pozitivno odgovaralo i odgovara – od dužnika se očekuje da to učine. Čini se da bi, apstrahirajući za sada od socijalne dimenzije problema, tako trebalo odgovoriti i s obzirom na postojeću situaciju u Hrvatskoj”

Intervju pročitajte ovdje: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/velika-ispovijest-dr-sc-mihajla-dike-postojeci-ovrsni-zakon-nije-los-ali-bi-drzava-trebala-bolje-stititi-one-koji-su-socijalni-slucaj/5753575/

 

Vlada uskoro u proceduru šalje novi zakon o stambenom kreditiranju

Banke će s potrošačima moći ugovoriti da je preuzimanje nekretnine nad kojom ima hipoteku ustvari i ispunjenje svih uvjeta iz ugovora, ali to neće biti obaveza nego opcija koju banke mogu odabrati kako bi privukle nove klijente.

Vlada bi takvu odredbu u sklopu prijedloga Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju uskoro trebala uputiti u proceduru kojom će se puno jasnije odrediti odnos građana koji podiže kredite i banaka koji te kredite odobravaju, piše Glas Istre.

Osim što će banke morati puno bolje informirati građane o uvjetima kredita, o tome kakve su zaista njihove obaveze za vrijeme trajanja otplate, banka će morati stalno provoditi procjenu kreditne sposobnosti dužnika i neće je smjeti uglavnom zasnivati na vrijednosti nekretnine na koju je upisala hipoteku. Zakon bi trebao omogućiti konverziju kredita iz strane valute u kunu, ili bilo koju alternativnu valutu i to bez ikakvih uvjeta s time da se takvo nešto može napraviti samo jednom za trajanja kredita. To će se odnositi na kredite ugovorene nakon donošenja Zakona.

Novost: banke će moći ugovoriti s potrošačima da preuzimanje nekretnine nad kojom ima hipoteku zapravo znači ispunjenje svih uvjeta iz ugovora o kreditu.  To je tzv. walk away klauzula po kojoj onaj tko više ne može otplaćivati kredit banci preda stan koji ima pod hipotekom i nema više nikakvih obaveza. To pravilo neće biti obveza.

Vlada uskoro u proceduru šalje novi zakon o stambenom kreditiranju

Idemo na Europski sud!

Nakon što je Ustavni sud u Hrvatskoj odbacio zahtjev za ocjenom ustavnosti Ovršnog zakona krajem 2016.  udruga Blokirani priprema tužbu Europskom sudu u Štrasburu. Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin kaže da bi tužba Europskom sudu trebala biti poslana u veljači.

Blokirani su se Ustavnom sudu obratili još prije tri godine i tražili da se zabrani daljnja primjena Ovršnog zakona, odnosno da se cijeli zakon stavi van snage. Tražili su i da se ponište sva rješenja o ovrsi koja su donesena na temelju svih dosadašnjih ovršnih zakona, za koje tvrde da se u suštini nisu razlikovali. Tvrde i da Ovršni zakon ovrhovoditelja stavlja iznad zakona i suda, ali Ustavni sud je utvrdio da su normativna rješenja upravo suprotna.

Glavni prigovor Blokiranih Ovršnom zakonu bio je da dug povećava umjesto da ga smanjuje te da je broj blokiranih u svega par godina s 25.000 povećao na 330.000 građana.

“Odgovornost za bilo koju situaciju nesumnjivo nosi dužnik koji se zadužio, od toga ne treba bježati, ali mi ukazujemo na apsurd ovršnog modela koji dug multiplicira umjesto da ga riješi jer je odgovoran i vjerovnik, ali i država s obzirom da smo uvijek, primjerice plaćali najskuplje kamate ili telefonske usluge”, kaže Kervatin.

Udruga Blokirani uvjerena je da je Hrvatska Ovršnim zakonom povrjedila Konvenciju i zaštiti ljudskih prava, a to žele dokazati i u Štrasburu, http://www.vecernji.hr/hrvatska/nakon-odbijenice-ustavnog-suda-blokirani-ce-podici-tuzbu-u-strasbourgu-zbog-ovrsnog-zakona-1146543.

U cijeloj to priči nejasna je jedna stvar, kako ljudi koji se prave da se zalažu za nepravdu, siromašne, protivni su bankama, bankarima i kreditima rade upravo to čemu se protive i protiv čega se bore?!

Naime, dobro je poznata priča o predsjednici Blokiranih Miriam Kervatin koja je završila na sudu zbog novca koji je posudila od bliske prijateljice, a unatoč nalogu suda i uvjetnoj presudi na kaznu zatvora još ga nije vratila.

Sve je počelo još 2008 kada je Kervatin posudila 10 000 eura od prijateljice s kojom nije sklopila nikakav ugovor o zajmu, jer eto, posuđuješ prijatejici koju poznaješ dugi niz godina, žena se bori za prava siromašnjih i dužnika, pa valjda je poštena osoba onda. Ali ne, izgled i dojam u javnosti vara. Kervatin prekida sve odnose s prijateljicom, mijenja brojeve mobitela i čini sve kako bi izbjegla vraćanje pozajmice.

Kada je Kervatin prijavljena policiji, na sudu se branila da novac nije ni dobila jer nije postojao ugovor o zajmu. Dokaz svemu bile su sms poruke koje je izmjenjivala s donedavnom prijateljicom.

Kako prenosi tportal.hr zbog obiteljskih razloga uzela je kredit kod austrijske zadruge kojeg nakon smanjenja primanja više nije mogla vraćati. Vratila je 150 tisuća eura, ali je i predala kaznenu prijavu protiv kredita zadruge. Tom je prilikom izjavila: “Uvijek kažem da se dug mora vratiti i da smo svi jednako krivi – i mi koji smo uzeli kredit i vjerovnik koji ga je dao i država koja je mu je to dopustila”. http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/371067/Tko-je-zastupnica-prezaduzenih-koja-se-bori-protiv-otpisa-dugova.html

Iz svega gore navedenog vidimo da baš ne drži do izrečenog. Te tvrdnje nije opovrgnula več je samo izjavila da je tužila Telegram, a o tome smo pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2015/11/05/hdz-ova-miriam-kervatin-odbila-odgovoriti-na-pitanje-o-prevari-radi-koje-je-osudena/

Zbog ovih dugovanja, ali i drugih neispunjenih obveza kao što je porezni dug u iznosu od 500 tisuća kuna blokirani su joj računi i imovina što ju onda očito kvalificiralo da prvo postane predsjednica Udruge blokiranih, a kasnije i kandidat HDZ-ove koalicije na izborima http://www.telegram.hr/politika-kriminal/otkrili-smo-zasto-su-sefici-udruge-blokiranih-i-kandidatkinji-hdz-a-uistinu-blokirani-svi-racuni-i-imovina/.

 

 

Tko je zapravo Miriam Kervatin, šefica Blokiranih?

Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin, koja je na izbornoj listi HDZ-ove Domoljubne koalicije u VIII. izbornoj jedinici, prije četiri godine pravomoćno je osuđena zbog kaznenog djela prevare, otkriva Telegram.hr. Gospođa Kervatin na sudu je završila zbog novca koji je posudila od bliske prijateljice, a unatoč nalogu suda i uvjetnoj presudi na kaznu zatvora još ga nije vratila.

Dug od 10 tisuća eura

Cijeli slučaj započeo je još 2008. Tada Kervatin, doznaje Telegram.hr, posuđuje iznos od 10 tisuća eura. Obzirom da je taj novac posudila od osobe (podaci su poznati redakciji Telegrama.hr) koja ju je poznavala dugi niz godina i s kojom je bila u dobrim odnosima, nije sklopljen nikakav ugovor o zajmu.

Kada je došlo vrijeme za vraćanje duga Kervatin je izbjegavala kontakt s vjerovnicom te je, kako tvrdi osoba upućena u ovaj spor, mijenjala brojeve mobitela te činila sve kako bi izbjegla obvezu povrata posuđenih sredstava.

Prijava policiji i laganje na sudu

Konačno, Kervatin je privljena policiji koje je proslijedila kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Istri. Na suđenju je Miriam Kervatin pokušala iskoristiti činjenicu da nije postojao ugovor o pozajmici te je tvrdila da do posudbe 10 tisuća eura uopće nije došlo.

Klljučni dokaz za sud bile su sms poruke koje je Kervatin izmjenjivala s osobom od koje je novac posudila.

Iako ju je spomenuta sudska presuda obvezala na povrat 10 tisuća eura Kervatin, pet godina kasnije, još to nije učinila.

Vratila 4500 eura prije kampanje

Netom prije početka izborne kampanje vjerovnici je isplatila 34 tisuće kuna (oko 4500 eura). Zbog ovog duga, ali i drugih neispunjenih obveza (porezni dug u iznosu od 500 tisuća kuna) blokirani su joj računi i imovina što ju onda očito kvalificiralo da prvo postane predsjednica Udruge blokiranih, a nedavno i kandidat HDZ-ove koalicije na izborima.

Kada smo Miriam Kervatin pitali za izjavu oko slučaja, rekla je kako se radi o pogrešci te da je trenutačno zauzeta. Na ponovne telefonske pozive, kao i sms poruke, nije odgovorila.

HDZ zbunjen navodima o presudi za prevaru

O cijelom smo slučaju pitali Miljenka Manjkasa, HDZ-ova savjetnika za medije. Manjkas tvrdi kako ne zna o čemu se radi, a na upit kakva se poruka biračima šalje ako se na listu stavlja osoba koja iza sebe ima pravomoćnu sudsku presudu za kazneno djelo prevare rekao je kako će HDZ provjeriti o čemu se radi i u skladu s tim odlučiti o eventualnim sankcijama.

Kervatin je ovih dana u kampanji diljem Istre i Kvarnera. “Deblokirat ćemo Hrvatsku, vratiti dugove, živjeti pristojno dalje,” parola je kojom na Facebook stranici Blokiranih promoviraju svoju predsjednicu i vrbuju preferencijalne glasove za nju.

Izvor: Telegram.hr

 

Kako skratiti dužničko ropstvo: odustajanjem od pušenja rok otplate kredita i 11 godina kraći

Jedan zanimljiv članak iz Večernjeg lista kako izaći iz dužničkog ropstva što prije!

Puše li u obitelji dvije osobe, trošak tog poroka u 25 godina otplate kredita premašuje svotu ukupne kamate koja se plati banci

Pušenje je skupa navika – to nije novost. Osim novca i zdravlja, smrada, polarizacije prijatelja na one koji žele trpjeti takvo društvo ili ga odbijaju, ali i kolateralne štete od neugoda zbog getoiziranja u raznim društvenim prigodama, ovaj porok uistinu je prava gnjavaža. Ali za sve one koji puše, a usto imaju i drugu gnjavažu, poput kredita u banci, dobar bi motiv za prestanak mogao biti brži izlazak iz dužničkog ropstva. A koliko blizu može biti horizont bez tog tereta, izračunali smo na primjeru stambenog kredita od 80 tisuća eura na 25 godina, što je neki prosječan iznos za obitelj s djecom. Računica je uistinu otrežnjujuća: ako je u obitelji jedan pušač koji odustane od te navike, kredit bi mogla otplatiti pet godina ranije, no ako se oba pušača odreknu cigareta, rok otplate skraćuje se za više od desetljeća – čak 11 godina.

Ostalo bi i za životni san

Kako smo došli do tih brojki?

Jedan pušač u obitelji koji dnevno potroši 25 kuna na cigarete mjesečno u dim pretvori 750 kuna, a tijekom 25 godina čak 225 tisuća kuna. Za dvoje se iznos penje na vrtoglavih 450 tisuća kuna! Taj iznos ne samo da pokriva sve kamate koje bi tijekom otplate stambenog kredita uz kamatu od 4,5 posto dali banci, nego preostane još i pristojna svota za ispunjenje nekog drugog životnog sna – recimo egzotičnog putovanja. Jer, za posuđenih 80 tisuća eura, banci se uz trenutačne uvjete na tržištu vrati oko 133 tisuće eura; kamata iznosi oko 53 tisuće eura, odnosno 400-tinjak tisuća kuna, 50 tisuća manje nego što dva pušača u obitelji popuše u 25 godina. To je 134 rate od 3343 kune koliko su mjesečno izdvajali ta dva i pol desetljeća, više od 11 godina.

Kako izaći iz duničkog ropstva što prije
Izvor: Večernji list

No, nemaju svi ovakav porok, ali uvijek ima prostora za naoko “nevidljive” uštede. Jedna kava dnevno manje, koju plaćamo osam kuna, za 25 godina donijela bi uštedu od 72 tisuće kuna, doručak kod kuće umjesto peciva od pet kuna dodatnih 45 tisuća kuna, a za dvoje bi odricanje od peciva i jedne kave dnevno nakon 25 godina donijelo uštedu od 234 tisuće kuna, što je gotovo 70 rata kredita ili 5,8 godina otplate. Jednako učinkovito kao odricanje od cigarete jednog pušača u obitelji! A ekstremna štednja na koju bi se odlučilo dvoje novih nepušača koji bi apstinirali i od jedne kave i od peciva na dan, donijelo bi im tijekom dva i pol desetljeća 684 tisuće kuna, više od 200 rata kredita ili 17 godina otplate!

Najbolja ušteda – niža kamata

Da, izračun neopisivo podsjeća na vic o Muji i Hasi u kojem Haso Muju propitkuje puši li još i koliko. Uskoro mu ispali da je u 15 godina popušio novi Ferrari.

A Mujo ga, u stanki između dva dima, priupita puši li on. Haso mu sav ponosan zavrti glavom, a ovaj će njemu mirno:

Pa gdje ti je onda Ferrari?

Skeptici će prokomentirati da bismo se mogli odreći i zraka, a najbolje bi bilo da se odreknemo kredita. Ili da bi najbolju uštedu imali kad bismo plaćali kamate stambenih kredita kakve plaćaju naši susjedi “sa zapadne strane”. Uz kamatu od dva posto mjesečna bi rata kredita iz naše priče bila niža gotovo 800 kuna, a ušteda na kamatama za 25 godina 185 tisuća kuna. Tad bi se stvarno lakše disalo.

No, nije loše znati ni kako se može skratiti dužničko ropstvo u realnosti koju živimo sada…

http://www.vecernji.hr/hrvatska/evo-kako-skratiti-duznicko-ropstvo-odustajanjem-od-pusenja-rok-otplate-kredita-i-11-godina-kraci-1142532