Tag Archives: izmjene zakona

Ništetnost ugovora znači da morate vratiti primljeno u roku od 30 dana

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, gostujući u RTL Direktu ponovo je objasnio što će ništetnost donijetii što to znači za obje ugovorne strane.

Škibolin zakon, je li riješena ova dvojba oko pravnih osoba?

“Imali smo razgovore vezano uz preciziranje ovih amandmana i doista, malo je široko postavljeno da bi bile obuhvaćene sve pravne osobe ovim zakonom. Stoga samo došli do rješenja da se taj zakon ne proteže na velika i srednja trgovačka društva, već male i mikro poduzetnike. To bi onda bio sužen krug. Uzeli bismo računovodstveni kriterij”.

Kažu mnogi da se s tim pravnim osobama štite baš neki od tih koji guraju taj zakon koji su dizali nekoliko milijuna eura.

“Mi razgovaramo sa zastupnikom Škibolom. Moram priznati da ne zna tko je u grupaciji oko njega. Zakon ima jasan cilj da se zaštite svi oni koji su poslovali s ovim zadrugama”.

Što kaže HNB?

“HNB je regulator, on se time ne bavi. Mene je zanimalo imaju li kakve podatke, taj dio nemaju. To je bio cilj našeg razgovora. Hoću također biti precizan, to ne znači da se dug ne vraća”.

Što to znači? Kada i u kojem roku se mora vratiti?

“Kada ugovor bude oglašen ništetnim, tada se smatra da on nije niti postojao. Onda je temeljno pravilo da svaka strana vraća ono što je primila. Ako ste imali ugovor sa zadrugom, dobili ste 100 nečega, vratili ste 30 nečega, vaša obveza je vratiti onih preostalih 70 nečega”.

Kažu da to ljudi moraju vratiti u roku od 30 dana?

“Točno, takvo je pravilo. Dug se mora vratiti.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2696569/drazen-bosnjakovic-u-rtl-direktu/

 

Udruga Franak uputila pitanja HDZ-u, Mostu i SDP-u

Na današnjoj press konferenciji, udruga Franak predstavila je anketna pitanja koja je uputila HDZ-u, Mostu i SDP-u o tome kako misle riješiti problem nezakonitih kamatnih marži – slična pitanjima kakva su postavljena krajem 2015. kada su sve stranke na temelju ankete dale javna obećanja Udruzi Franak, ali ih do danas nisu ispunile.

Franak traži da se HDZ, Most i SDP izjasne hoće li podržati zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima.

Također ih pitaju hoće li podržati zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate.

Stranke su dobile rok za odgovor do 16. svibnja, kako bi javnost bila obaviještena o odgovorima prije lokalnih izbora, rekli su na konferenciji za novinare aktivisti udruge aktivisti Jelena Benjak i Vlado Iljkić.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2667533/traze-javna-obecanja-udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

 

 

Goran Aleksić aktivno radi na izmjenama zakona

Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić napravio je rekapitulaciju do sad učinjenog zajedničkim naporima Udruge Franak i Snage, prenosi Hrvatska danas: http://hrvatska-danas.com/2017/03/05/aleksic-sastavio-popis-od-21-tocke-i-izvijestio-do-kud-su-stigli-po-pojedinim-pitanjima-u-borbi-s-nepravdom/

Gdje smo u ovome trenutku, gdje su u ovome trenutku višegodišnje aktivnosti Udruge Franak putem produljene ruke u Saboru, ali i izvan Sabora?

1. Zakotrljao se prijedlog izmjena ZPK u vezi sa fiksnim kamatnim maržama u početnim iznosima, čekamo kalkulaciju HNB-a na temelju zakonskoga prijedloga, nakon toga očekujemo da uz dogovor s Ministarstvom financija krene ili ne krene rad zajedničke skupine HNB-HUB-MF-Udruga Franak na konačnom definiranju zakona. Ako toga ne bude, zakon će ići u saborsku hitnu proceduru na temelju prijedloga najmanje 15 zastupnika, MOST će to podržati.

2. Prijedlog izmjena ZPK tako da se glava IV.b primjenjuje retroaktivno na sve ugovore sa stranim zadrugama također je spreman, i to ćemo ili kroz Vladu ili kroz direktnu saborsku proceduru pokrenuti. HNB je jasno izrekao stav da ugovori ugovoreni sa stranim zadrugama u Hrvatskoj nisu smjeli biti ugovarani. I za točku 1. i za točku 2. ćemo znati do svibnja na čemu smo.

3. Izmjene Ovršnog zakona očekujemo uskoro na dnevnome redu, dao sam konkretne prijedloge koji su razrađeni unutar UF-a, nadam se da će barem nešto biti prihvaćeno, jer – valjda je to jasno – amandmani teško mogu proći, sve se mora riješiti prije saborske procedure.

4. Čekamo odluku Ustavnoga suda o konverziji CHF kredita, prema najavama predsjednika Usuda i to bi moglo biti riješeno uskoro.

5. Čekamo odluku DORH-a o kaznenim prijavama protiv bivšega i sadašnjeg guvernera HNB-a.

6. Čekamo odluku DORH-a o kaznenim prijavama protiv 8 banaka.

7. Čekamo odluku DORH-a o pokretanju postupka protiv nepoznatog počinitelja koji je sudovima dao naputak kako osloboditi banke od prekršajne odgovornosti.

8. Čekamo odluku Povjerenstva o sukobu interesa guvernera Vujčića.

9. Čekamo odluku HNB-a o pokretanju prekršajnih postupaka protiv banaka na temelju prijave UF-a koju je DORH proslijedio HNB-u na postupanje.

10. Aktivni smo u djelovanju na zakon kojim će se riješiti subvencioniranje prve nekretnine.

11. Aktivni smo u djelovanju na budući Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju.

12. Aktivno pomažemo oštećenicima tužiteljima u prekršajnim postupcima protiv banaka.

13. Naš zlatni odvjetnik suradnik pripremio je ustavnu tužbu koja je poslana Ustavnome sudu radi jedne oslobađajuće presude u prekršajnom postupku te je po istoj toj presudi podnijet i zahtjev za zaštitu zakonitosti DORH-u.

14. Održavaju se tribine širom Hrvatske, na kojoj se daju savjeti ljudima što mogu učiniti u vezi s nezakonitim poslovanjem banaka, koji su rizici, koje su dvojbe.

15. Čekamo novu reviziju Vrhovnoga suda u slučaju Franak i nadamo se promjeni odluke u našu korist, ako tako ne bude – ponovo ustavna tužba.

16. Prema statistici podignuto je dosad 2 500 tužbi za preplaćene kamate uz cca. 700 odustajanja, pa trenutno ima cca. 1800 aktivnih procesa.

17. Prema statistici trenutno se vodi cca. 750 prekršajnih postupaka protiv banaka.

18. Udruga Franak želi dobiti pravo na podizanje kolektivne tužbe, što se rješava odlukom Vlade RH na prijedlog Ministarstva gospodarstva. Mi smo ispunili sve uvjete, i imamo moralno i materijalno pravo na takvu odluku.

19. Ulazne naknade u Njemačkoj su proglašene nezakonitim, i banke tamo moraju vratiti dužnicima novac – nastojat ćemo da se taj princip primijeni i u Hrvatskoj. To je nova teška bitka.

20. Isto vrijedi i za naplaćene izlazne naknade, s tim da za izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita imamo i pravomoćnu presudu u Hrvatskoj.

21. Potrebno je redefinirati zastare. ne može zastarjeti nešto o čemu nismo imali saznanja da postoji. Nije isto ako mi je netko dužan novac, pa ha ja tužim nakon 10 godina, i ako je netko ugovorio nešto nezakonito, a to se može samo sudski utvrditi i prije toga nije postojala sudska praksa o tome – u takvome slučaju zastara bi trebala početi teći tek od prve pravomoćne presude po takvome pitanju. jako se malo odvjetnika slaže sa mnom u takvoj konstataciji, ali tako razmišljaju sudovi u Njemačkoj u vezi s ulaznim naknadama, pa nisu valjda Nijemci gluplji od nas…

Frustrirani smo činjenicom da euro i kunski dužnici i dalje hodaju svijetom neosviješteni i ostavljaju bankama milijarde kuna koje su od njih neosnovano naplatile nezakonitim povećanjima kamatnih stopa – to uistinu frustrira, ali mi smo dali sve od sebe. Ii dalje pokušavamo, na njima je da se osvijeste, ili da ostave bankama ogroman novac.

Frustrira i činjenica da nam se i dalje najviše javljaju ljudi koji su svoje kredite konvertirali, umjesto onih koji nisu – jer oni koji nisu konvertirali CHF kredite imaju najveću potrebu za našim savjetima… Hoće li svi oni zajedno sa euro i kunskim dužnicima ostaviti bankama silan novac?

Prema broju podignutih tužbi dosad, ja moram biti pesimist, a banke mogu trljati svoje ručice. Potpuno su ispravno postupale (gledam s njihovog stajališta) kada nisu prihvaćale nagodbe, jer očigledno se više isplati izgubiti koju tisuću tužbi, nego se nagoditi sa 100 000, a možda i 200 000 dužnika…

Što Most zapravo želi?

Kako u zadnje vrijeme svi pozorno pratimo političku situaciju u našoj zemlji ostali smo malo zbunjeni. Prvo, Mostovih sedam zahtjeva odjeknuli su u lijepoj našoj kao grom iz vedra neba http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/most-ima-ultimatum-uvjeti-koje-sdp-i-hdz-moraju-ispuniti-ako-s-njima-zele-razgovore-o-koaliciji/4655423/. Jedan od njih bio je i izmjena Ovršnog zakona koji bi od sada štitio građane od ovrhe nad jedinom nekretninom kako bi se zaštitili oni socijalno najugroženiji. Kako su tada tvrdili, ovrha se neće moči provoditi nad jedinom nekretninom dužnika i to mu pravo mora biti ostvareno na svim sudovima. A znamo za situaciju a svaki sud sudi kako njemu paše, odnosno kako sudac tumači zakon u tom trenutku. http://www.telegram.hr/politika-kriminal/hdz-je-upravo-obecao-da-nece-biti-ovrhe-na-jedinu-nekretninu-a-mi-podsjecamo-zasto-tu-mjeru-nitko-nije-uspio-uvesti/ 

Pregovarali su Most i HDZ, raspravljali i dogovarali i navodno se i dogovorili. Kad neki dan odjekne u medijima da su novinari sve krivo shvatili, opravdava se Božo Petrov. Pa kaže: “U ovom trenutku finaliziramo kompletan prijedlog ovršnog zakona. Ne želim izlaziti s detaljima dok se sve ne završi. Postigli smo iznimno suglasje između HDZ-a i Mosta. Mediji su u jednom trenutku krivo procijenili da želimo zaštititi prvu nekretninu. To se ne može napraviti. Ona namjerno može biti vila od par milijuna. Ja ne razumijem zašto bi banke uopće htjele nekome dati kredit, ako se to tako postavi. Nismo mi zastupali zaštitu prve nekretninu. Da se izađe ljudima u susret, taj socijalni kriterij. Zaštitit ćemo građane kojima prijeti deložacija da ne ostanu bez krova nad glavom.” http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/425156/je-li-most-izigrao-obecanje-biracima-banke-vas-ne-smiju-iseliti-samo-ako-ste-socijalni-slucaj 

Bankari su isto dali svoj komentar, neslažući se s tom mjerom: “Provedba te mjere dovela bi do toga da siromašniji građani više neće moći kupovati stanove, jer im banke neće davati kredite na koje se ne mogu hipotekarno upisati.”

Most opet po svome, prije izbora jedno, a nakon izbora drugo. Dali je možda Petrov opet svoju izjavu, svojih sedam uvjeta ovjerio kod javnog bilježnika? Jer kako nam se sada čini, opet okreče ploču. Pa sad vi recite, što to Most želi napraviti, koga zaštititi? One socijalno ugrožene, kaže Petrov. Ali kako? Izgleda da ćemo uskoro doznati.