Tag Archives: Goran Aleksić

Odgovor udruzi Franak na anketna pitanja – tko ih je podržao?

Na press konferenciji prošlog mjeseca, udruga Franak zatražila je od stranaka da se izjasne hoće li podržati:

  1. zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima
  2. zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate

O tome smo i pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/04/27/udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

Stranke su rok imale do 16. svibnja – MOST, SDP, HSS, Stranka rada i solidarnosti, Stranka međugeneracijske solidarnosti, Promijenimo Hrvatsku, Živi zid i Snaga podržali su zakonske prijedloge udruge Franak – objavio je na svom FB portalu saborski zastupnik Goran Aleksić.

Goran Aleksić na svom FB profilu objavio je tko podržava zakonske prijedloge udruge Franak

HDZ ih navodno nije podržao – još. Premijer Andrej Plenković rekao je: „Znamo točno o kojim temama se radi, o fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi, o nalaženju rješenja za kreditne zadruge, što se toga tiče, mi smo u kontinuiranom dijalogu, i uputit ćemo im vrlo sadržajan i kvalitetan odgovor”.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/udruga-franak-testira-stranke-poslali-im-pitanja-kako-rijesiti-probleme-duznika—476920.html

Advertisements

Liste želja naših zastupnika

Nakon što su Mostovi ministri razriješeni dužnosti, HDZ se dobro pobrinuo da ima većinu u Saboru – tako da je obećanja djelio šakom i kapom. Listu želja odmah su složili nezavisni saborski zastupnici Željko Glasnović, Željko Lacković i Marin Škibola, s kojom su uvjetovali potporu novoj saborskoj većini, odnosno izglasavanje Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora. http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kako-je-stvarana-hdz-ova-vecina-lackovic-trazio-sam-zamrzavanje-imovine-agrokora-skibola-usvojit-ce-moj-zakon-o-kreditima/6018758/

General Glasnović je tako tražio isplatu zaostalih mirovina pripadnicima HVO-a i novi Zakon o braniteljima, Lacković je pak tražio zamrzavanje imovine Agrokora i vlasničkih udjela Ivice Todorića dok traje postupak izvanredne uprave u okviru lex Agrokora, a Marin Škibola poželio je zakon koji će poništiti kredite koje su građani dizali u kreditnim zadrugama bez licenci. http://hrvatska-danas.com/2017/05/08/kako-se-stvarala-saborska-vecina-evo-koje-su-sve-uvjete-imali-lackovic-glasnovic-i-skibola/

Marin Škibola svoj prijedlog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH uputio je u hitnu saborsku proceduru i nada se da će uskoro biti usvojen. Tvrdi da ga je nazvao osobno premijer Plenković i obećao da će se taj zakon usvojiti do 1. srpnja.

Zakon pogledajte ovdje: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/05/05/prijedlog-zakona-o-nistetnosti-ugovora-sa-stranim-zadrugama-bez-licence-marina-skibole/

S druge strane, zastupnik Goran Aleksić baš i nije uvjeren da će se taj prijedlog zakona lako usvojiti jer je dosta rigorozan i u nekim djelovima nerealan.

 

Građane su uništili troškovi ovrhe, a ne dugovi!

Jučer smo u Otvorenom imali priliku gledati raspravu takozvanih stručnjaka na temu Zakona o oprostu dugova, što se predlaže, tko će biti među tim sretnicima da mu država oprosti dugovanje, koji su kriteriji za otpis dugova, tko će to nadzirati i birati dužnike i slično http://vijesti.hrt.hr/379945/otvoreno-predizborni-zakon-o-oprostu-dugova

Da to nije samo mjera jeftinog populizma pred lokalne izbore, gorljivo se branio ministar financija Zdravko Marić. “Slična najava je s moje strane došla prije godinu dana i tada smo rekli vrlo jasno- želimo se uhvatiti u koštac s problematikom koja je vrlo kompleksna”, rekao je Marić. Istaknuo je da je blokirano 328 240 građana, što je svaka 9. radno sposobna osoba. Na upit ima li najava oprosta duga veze s lokalnim izborima, odgovorio je da niti ne očekuju da će u tako kratkom roku ovu mjeru uspjeti provesti u djelo. Naglasio je kako u otpisu dugova nema direktnih troškova u smislu da će oštetiti državni proračun. To su dugovi koji ionako nisu naplaćeni kao takvi.

SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić ne misli baš tako, uvjeren je da je to samo jeftini spin i manipuliranje biračima pred izbore, ali i pokušaj skretanja teme s Agrokora i Ine. Napomenuo je kako se još uvijek događaju apsurdi da osoba ima štednju i blokiran račun. Zato cijeli sustav treba harmonizirati, a za to treba vremena, kazao je. Istaknuo je da u Hrvatskoj nije problem javni, već privatni dug.

Svoju pak priču vrti sudac Mislav Kolakušić koji tvrdi da su hrvatski građani uništeni troškovima ovrhe, a ne dugova! Ovršni zakon je onemogućio građanima da podmiruju svoje dugove. “Vi kad ne platite 100 kuna, dođe vam ovrha na 1100 kuna”, kazao je . Rekao je da Hrvatska uopće nema povezan sustav zakona, štoviše ponekad jedan zakon isključuje ili kontrira drugom zakonu. Opraštanje dugova smatra nedopustivim, jer za to postoji socijalna država.

Goran Aleksić slaže se pak da treba oprostiti neke dugove, ali smatra da trebaju postojati nekakvi kriteriji. Postoje ljudi koji su upali u dugove svojom krivicom. Ako je netko kockar ili pijandura, nije zaslužio oprost, grubo je rekao. Istaknuo je da prije svega treba imati čiste poslove s bankama. Smatra da bi vlast, HNB i udruge koje predstavljaju blokirane građane trebale sjesti za stol i zajedno pronaći riješenje. Država ne smije zanemariti svoju socijalnu ulogu, rekao je.

Zakon još nije dorađen do kraja, no vjerujemo da ćemo uskoro doznati sve detalje.

Goran Aleksić aktivno radi na izmjenama zakona

Saborski zastupnik Snage Goran Aleksić napravio je rekapitulaciju do sad učinjenog zajedničkim naporima Udruge Franak i Snage, prenosi Hrvatska danas: http://hrvatska-danas.com/2017/03/05/aleksic-sastavio-popis-od-21-tocke-i-izvijestio-do-kud-su-stigli-po-pojedinim-pitanjima-u-borbi-s-nepravdom/

Gdje smo u ovome trenutku, gdje su u ovome trenutku višegodišnje aktivnosti Udruge Franak putem produljene ruke u Saboru, ali i izvan Sabora?

1. Zakotrljao se prijedlog izmjena ZPK u vezi sa fiksnim kamatnim maržama u početnim iznosima, čekamo kalkulaciju HNB-a na temelju zakonskoga prijedloga, nakon toga očekujemo da uz dogovor s Ministarstvom financija krene ili ne krene rad zajedničke skupine HNB-HUB-MF-Udruga Franak na konačnom definiranju zakona. Ako toga ne bude, zakon će ići u saborsku hitnu proceduru na temelju prijedloga najmanje 15 zastupnika, MOST će to podržati.

2. Prijedlog izmjena ZPK tako da se glava IV.b primjenjuje retroaktivno na sve ugovore sa stranim zadrugama također je spreman, i to ćemo ili kroz Vladu ili kroz direktnu saborsku proceduru pokrenuti. HNB je jasno izrekao stav da ugovori ugovoreni sa stranim zadrugama u Hrvatskoj nisu smjeli biti ugovarani. I za točku 1. i za točku 2. ćemo znati do svibnja na čemu smo.

3. Izmjene Ovršnog zakona očekujemo uskoro na dnevnome redu, dao sam konkretne prijedloge koji su razrađeni unutar UF-a, nadam se da će barem nešto biti prihvaćeno, jer – valjda je to jasno – amandmani teško mogu proći, sve se mora riješiti prije saborske procedure.

4. Čekamo odluku Ustavnoga suda o konverziji CHF kredita, prema najavama predsjednika Usuda i to bi moglo biti riješeno uskoro.

5. Čekamo odluku DORH-a o kaznenim prijavama protiv bivšega i sadašnjeg guvernera HNB-a.

6. Čekamo odluku DORH-a o kaznenim prijavama protiv 8 banaka.

7. Čekamo odluku DORH-a o pokretanju postupka protiv nepoznatog počinitelja koji je sudovima dao naputak kako osloboditi banke od prekršajne odgovornosti.

8. Čekamo odluku Povjerenstva o sukobu interesa guvernera Vujčića.

9. Čekamo odluku HNB-a o pokretanju prekršajnih postupaka protiv banaka na temelju prijave UF-a koju je DORH proslijedio HNB-u na postupanje.

10. Aktivni smo u djelovanju na zakon kojim će se riješiti subvencioniranje prve nekretnine.

11. Aktivni smo u djelovanju na budući Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju.

12. Aktivno pomažemo oštećenicima tužiteljima u prekršajnim postupcima protiv banaka.

13. Naš zlatni odvjetnik suradnik pripremio je ustavnu tužbu koja je poslana Ustavnome sudu radi jedne oslobađajuće presude u prekršajnom postupku te je po istoj toj presudi podnijet i zahtjev za zaštitu zakonitosti DORH-u.

14. Održavaju se tribine širom Hrvatske, na kojoj se daju savjeti ljudima što mogu učiniti u vezi s nezakonitim poslovanjem banaka, koji su rizici, koje su dvojbe.

15. Čekamo novu reviziju Vrhovnoga suda u slučaju Franak i nadamo se promjeni odluke u našu korist, ako tako ne bude – ponovo ustavna tužba.

16. Prema statistici podignuto je dosad 2 500 tužbi za preplaćene kamate uz cca. 700 odustajanja, pa trenutno ima cca. 1800 aktivnih procesa.

17. Prema statistici trenutno se vodi cca. 750 prekršajnih postupaka protiv banaka.

18. Udruga Franak želi dobiti pravo na podizanje kolektivne tužbe, što se rješava odlukom Vlade RH na prijedlog Ministarstva gospodarstva. Mi smo ispunili sve uvjete, i imamo moralno i materijalno pravo na takvu odluku.

19. Ulazne naknade u Njemačkoj su proglašene nezakonitim, i banke tamo moraju vratiti dužnicima novac – nastojat ćemo da se taj princip primijeni i u Hrvatskoj. To je nova teška bitka.

20. Isto vrijedi i za naplaćene izlazne naknade, s tim da za izlazne naknade za prijevremenu otplatu kredita imamo i pravomoćnu presudu u Hrvatskoj.

21. Potrebno je redefinirati zastare. ne može zastarjeti nešto o čemu nismo imali saznanja da postoji. Nije isto ako mi je netko dužan novac, pa ha ja tužim nakon 10 godina, i ako je netko ugovorio nešto nezakonito, a to se može samo sudski utvrditi i prije toga nije postojala sudska praksa o tome – u takvome slučaju zastara bi trebala početi teći tek od prve pravomoćne presude po takvome pitanju. jako se malo odvjetnika slaže sa mnom u takvoj konstataciji, ali tako razmišljaju sudovi u Njemačkoj u vezi s ulaznim naknadama, pa nisu valjda Nijemci gluplji od nas…

Frustrirani smo činjenicom da euro i kunski dužnici i dalje hodaju svijetom neosviješteni i ostavljaju bankama milijarde kuna koje su od njih neosnovano naplatile nezakonitim povećanjima kamatnih stopa – to uistinu frustrira, ali mi smo dali sve od sebe. Ii dalje pokušavamo, na njima je da se osvijeste, ili da ostave bankama ogroman novac.

Frustrira i činjenica da nam se i dalje najviše javljaju ljudi koji su svoje kredite konvertirali, umjesto onih koji nisu – jer oni koji nisu konvertirali CHF kredite imaju najveću potrebu za našim savjetima… Hoće li svi oni zajedno sa euro i kunskim dužnicima ostaviti bankama silan novac?

Prema broju podignutih tužbi dosad, ja moram biti pesimist, a banke mogu trljati svoje ručice. Potpuno su ispravno postupale (gledam s njihovog stajališta) kada nisu prihvaćale nagodbe, jer očigledno se više isplati izgubiti koju tisuću tužbi, nego se nagoditi sa 100 000, a možda i 200 000 dužnika…

Ipak je 3000 ugovora s RBA zadrugama

Sva sreća pa postoji netko realan i razuman kada se govori o kreditima sklopljenih s RBA zadrugama, a to je Goran Aleksić koji dobro barata činjenicama i brojkama. Čovjek sve prati i pomaže svima, pokušava riješiti pitanja kreditnih marži i kamatnih stopa koje su ugovorene s domaćim bankama, ali razumije se u sva pitanja oko kredita.

Jasno je, a i već nekoliko puta objavljeno u medijima kako se radi o 3000 kredita ugovorenih s RBA zadrugama, a na sve one koji se žale na nerad institucija, Goran Aleksić ima dobar odgovor:

Kako god je nered među dužnicima, tako je i u institucijama, niste li ponekad pomislili da to ima veze i s vama?

Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama
Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama

 

Zastupnik Aleksić otkrio o čemu je razgovarao sa Plenkovićem i Marićem

Goran Aleksić sastao se s premijerom i ministrom financija te zatražio podršku u vraćanju fiksnih marži u kreditima na početno ugovorene

Bio sam danas na sastanku s premijerom i ministrom Marićem, pokušat ćemo problem kamatnih marži riješiti kroz Ministarstvo financija. Ako ne uspijemo kroz mjesec ili dva, onda ću taj zakon gurati kroz sabor kao prijedlog grupe zastupnika. Mogu otvoreno reći da će Most podržati naš prijedlog, a podržat će ga i opozicija.

Imam usmene garancije da će to proći, ali nastojat ću da se provede preko ministarstva – otvorio je karte Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage i predstavnik Udruge Franak u prepunoj dvorani Tribina Grada Zagreba, na sinoćnjoj javnoj tribini koju su organizirali za članove udruge i ostale zainteresirane građane.

Aleksić već godinama ističe da su banke nezakonito odredile fiksni dio kamate (fiksne marže) jer su ga definirale samovoljno, bez dogovora s klijentima, suprotno odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK).

Čak i u konverziji banke su ih samovoljno odredile jer ste ih morali potpisati. Tražim da fiksna kamatna marža bude u početnom iznosu, a to bi se trebalo odnositi i na konvertirane kredite i primjenjivati retroaktivno. U tom bi slučaju vaše kamatne stope pale od jedan do tri postotna boda – pojasnio je Aleksić okupljenima.

Saborski zastupnik kaže kako je s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom financija Zdravkom Marićem dogovorio da će problem fiksnih marži pokrenuti s mrtve točke. Predao im je i materijale koje je nazvao „Kronologija nezakonitosti u radu banaka kod ugovaranja kredita s potrošačima“.

Uskoro imam ponovo sastanak s ministrom Marićem, a nakon što se usuglasimo oko najbitnijih detalja, predložio sam da se pokrenu razgovori na relaciji Ministarstvo financija-Udruga Franak-HNB-HUB. Blago sam optimističan – ističe Aleksić.

Osim marži, tema su bili i brojni sudski procesi koje dužnici vode protiv banaka te očekivanja od nove presude Vrhovnog suda.

Vrhovni sud će vrlo teško moći obrazložiti ono što je ranije donio – uvjeren je aktivist Franka Denis Smajo te zaključio:

Možda jesmo riješili konverziju i sutra ćemo ništetnost ugovora, ali ćemo to platiti na drugi način, ako se prestanemo baviti zakonima. Radimo zato i na zakonima o stambenom potrošačkom kreditiranju, o subvencioniranju stambenih kredita, procjeni kredita, ovršnom zakonu…To neće previše značiti za nas koji smo već podigli kredite, ali bit će važno za nove dužnike i za našu djecu.

Izvor: http://www.vecernji.hr/hrvatska/zastupnik-aleksic-otkrio-o-cemu-je-razgovarao-sa-plenkovicem-i-maricem-1149435 

Banke dobivaju postupke, a država gubi novac

U pravničkim komentarima se čuje kako drugačije suditi nije niti moguće nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti sporne prekršajne odredbe.

Lakše je reći, nego učiniti, uzrečica je koja vrijedi i za pravne savjete potrošačima kako da “dođu do svoje love”, što se i pod zadnje ističe u tzv. Velikom vodiču Udruge Franak, čiji je čelnik Goran Aleksić, i saborski zastupnik političke stranke “Snaga”. No, s osobnim i stranačkim profiliranjem u javnosti i politici kao zaštitnika građana od banaka (kao krivaca za sve društvene nevolje) ne podudara se sudska praksa navedenih prekršajnih predmeta.

U tijeku je po nekima najmanje 300 prekršajnih postupaka koje protiv banaka vode njihovi klijenti po savjetu Udruge Franak jer banke nisu u roku propisanom Zakonom o potrošačkom kreditiranju ugovorile parametar za promjenu kamatnih stopa, nego su to učinile same sukladno zakonskim kriterijima. Pritom nema nijedne pravomoćne presude u kojoj je banka osuđena, već štoviše prekršajno sudstvo te postupke masovno dovršava u korist banaka, neslužbeno se doznaje. U pravničkim komentarima čuje se da drugačije suditi nije niti moguće nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti sporne prekršajne odredbe u predmetu u kojem je Visoki prekršajni sud podnio svoj zahtjev za ocjenu njezine ustavnosti.

Posrijedi je odredba koja je stupila na snagu isti dan kad i obveza kreditora da s klijentima ugovori parametar i bitno je, kažu, što je Ustavni sud rekao da nitko ne može biti dužan postupiti po zakonu bez da mu se ostavi rok za prilagodbu poslovanja po novim propisima. Stoga je Ustavni sud intervenirao u zakon, što čini rijetko, odredivši da primjereni rok iznosi tri mjeseca. Nakon toga sudska je praksa utvrđena na desecima pravomoćnih presuda, i mnogi tvrde da nema prostora očekivanjima sudske konfrontacije stajalištima USRH, a kod toga je posebna stavka i što to znači novi izdatak za državu. Troškove tih postupaka u skladu s Prekršajnim zakonom snosi državni proračun, odnosno pravilo je da kad okrivljeni, uključujući ovdje banke, budu pravomoćno oslobođeni odgovornosti, oni imaju pravo na naknadu troškova iz Državnog proračuna RH.

Tako se prema našim informacijama gotovo svakoga dana bankama na ime toga u trezore slijevaju kune. Država im plaća sudske troškove jer su oslobođene odgovornosti, pri čemu činjenica da nije riječ o velikom pojedinačnom iznosu nije odlučujuća. Svaki trošak navodno iznosi barem pet tisuća kuna, a sa stajališta javnog interesa to je nečija plaća, no u ukupnom zbroju ceh koji (in)direktno plaća država je puno veći. Pribroji li se još i izdatak po osnovi angažmana sudskog aparata, kalkulira se i da se do sada može raditi o višemilijunskim troškovima. Na drugoj strani su građani koji su poslušali savjete i podnijeli optužne prijedloge, okupirali rad sudova, angažirali vlastito vrijeme i novac, i na kraju – izgubili.

Franak zaziva Ustavni sud
“Znamo za te presude, Visoki prekršajni sud je pao na ispitu, komentiraju u Udruzi Franak, gdje još očekuju “da će DORH i Ustavni sud biti na visini zadatka”. U odgovoru koji smo dobili za navedene pravomoćne presude tvrde da suprotne zakonima RH, ali kažu i obvezno-pravnom načelu o volji dviju ugovornih strana kod ugovaranja obveza te odluci Ustavnoga suda. Budući da je po njima Visoki prekršajni sud “neutemeljenim presudama teško povrijedio pravo RH”, najavljuju za sve dužnike koji nisu uspjeli uprihoditi putem prekršajnih optužnih prijedloga novac iz državnog proračuna da će pripremiti ustavne tužbe te zahtjeve za zaštitu zakonitosti, koje će onda oni proslijediti Ustavnom sudu, odnosno DORH-u.

“Očekujemo njihovo zakonito i pravilno postupanje te vraćanje postupaka na ponovno utvrđivanje činjenica Visokom prekršajnom sudu”, kažu iz Franka. Već od ranije iz istog izvora došao je i savjet DORH-u za pokretanje novih postupaka protiv banaka, uz nezadovoljstvo što on ne reagira, dok se državi u navedenom vodiču nudi ništa manje nego 25 milijardi kuna koje se “može dobiti od banaka”. Ipak, iz prizme izgubljenih postupaka sad se prostor otvara ne samo pravnicima i financijašima, nego i politolozima i sociolozima za analizu velikog vodiča za borbu protiv banaka.

Kada bi ga podvrgnuli ‘testu populizma’ čini se da bi osvojio bodove jer zahvaća profesionalno zahtjevna područja financija i prava, u kojima se eksperti specijaliziraju i nerado komentiraju, a ponajmanje javno savjetuju izvan njihove subspecijalizacije. Nasuprot tome, savjeti građanima o kojima je riječ prelaze jednostavno s teme na temu iz obveznog i građanskog procesnog prava, prekršajnog i kaznenog do europskog i hrvatskog ustavnog prava, uključujući i pitanje financijske suverenosti zemlje. Sve vodi pitanju jesmo li od induciranog negativnog sentimenta protiv banaka zapravo dobili mnoštvo gubitnika?

Riječ struke
Što se Hrvatske odvjetničke komore tiče, predsjednik Robert Travaš ne želi komentirati razne pravne savjete raznih udruga, ali kaže da se građani ne trebaju čuditi kada u nekim postupcima koje savjetuju takve udruge ne uspiju, već bi trebali zatražiti zastupanje ili bar pravni savjet odvjetnika koji su obrazovani i licencirani za pružanje pravne pomoći. HOK desetljećima daje određenim kategorijama građana besplatnu pravnu pomoć.

Izvor: http://www.poslovni.hr/hrvatska/banke-dobivaju-postupke-a-drzava-gubi-novac-323625, 1.2.2017.