Tag Archives: dug

Ništetnost ugovora znači da morate vratiti primljeno u roku od 30 dana

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, gostujući u RTL Direktu ponovo je objasnio što će ništetnost donijetii što to znači za obje ugovorne strane.

Škibolin zakon, je li riješena ova dvojba oko pravnih osoba?

“Imali smo razgovore vezano uz preciziranje ovih amandmana i doista, malo je široko postavljeno da bi bile obuhvaćene sve pravne osobe ovim zakonom. Stoga samo došli do rješenja da se taj zakon ne proteže na velika i srednja trgovačka društva, već male i mikro poduzetnike. To bi onda bio sužen krug. Uzeli bismo računovodstveni kriterij”.

Kažu mnogi da se s tim pravnim osobama štite baš neki od tih koji guraju taj zakon koji su dizali nekoliko milijuna eura.

“Mi razgovaramo sa zastupnikom Škibolom. Moram priznati da ne zna tko je u grupaciji oko njega. Zakon ima jasan cilj da se zaštite svi oni koji su poslovali s ovim zadrugama”.

Što kaže HNB?

“HNB je regulator, on se time ne bavi. Mene je zanimalo imaju li kakve podatke, taj dio nemaju. To je bio cilj našeg razgovora. Hoću također biti precizan, to ne znači da se dug ne vraća”.

Što to znači? Kada i u kojem roku se mora vratiti?

“Kada ugovor bude oglašen ništetnim, tada se smatra da on nije niti postojao. Onda je temeljno pravilo da svaka strana vraća ono što je primila. Ako ste imali ugovor sa zadrugom, dobili ste 100 nečega, vratili ste 30 nečega, vaša obveza je vratiti onih preostalih 70 nečega”.

Kažu da to ljudi moraju vratiti u roku od 30 dana?

“Točno, takvo je pravilo. Dug se mora vratiti.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2696569/drazen-bosnjakovic-u-rtl-direktu/

 

Advertisements

Građane su uništili troškovi ovrhe, a ne dugovi!

Jučer smo u Otvorenom imali priliku gledati raspravu takozvanih stručnjaka na temu Zakona o oprostu dugova, što se predlaže, tko će biti među tim sretnicima da mu država oprosti dugovanje, koji su kriteriji za otpis dugova, tko će to nadzirati i birati dužnike i slično http://vijesti.hrt.hr/379945/otvoreno-predizborni-zakon-o-oprostu-dugova

Da to nije samo mjera jeftinog populizma pred lokalne izbore, gorljivo se branio ministar financija Zdravko Marić. “Slična najava je s moje strane došla prije godinu dana i tada smo rekli vrlo jasno- želimo se uhvatiti u koštac s problematikom koja je vrlo kompleksna”, rekao je Marić. Istaknuo je da je blokirano 328 240 građana, što je svaka 9. radno sposobna osoba. Na upit ima li najava oprosta duga veze s lokalnim izborima, odgovorio je da niti ne očekuju da će u tako kratkom roku ovu mjeru uspjeti provesti u djelo. Naglasio je kako u otpisu dugova nema direktnih troškova u smislu da će oštetiti državni proračun. To su dugovi koji ionako nisu naplaćeni kao takvi.

SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić ne misli baš tako, uvjeren je da je to samo jeftini spin i manipuliranje biračima pred izbore, ali i pokušaj skretanja teme s Agrokora i Ine. Napomenuo je kako se još uvijek događaju apsurdi da osoba ima štednju i blokiran račun. Zato cijeli sustav treba harmonizirati, a za to treba vremena, kazao je. Istaknuo je da u Hrvatskoj nije problem javni, već privatni dug.

Svoju pak priču vrti sudac Mislav Kolakušić koji tvrdi da su hrvatski građani uništeni troškovima ovrhe, a ne dugova! Ovršni zakon je onemogućio građanima da podmiruju svoje dugove. “Vi kad ne platite 100 kuna, dođe vam ovrha na 1100 kuna”, kazao je . Rekao je da Hrvatska uopće nema povezan sustav zakona, štoviše ponekad jedan zakon isključuje ili kontrira drugom zakonu. Opraštanje dugova smatra nedopustivim, jer za to postoji socijalna država.

Goran Aleksić slaže se pak da treba oprostiti neke dugove, ali smatra da trebaju postojati nekakvi kriteriji. Postoje ljudi koji su upali u dugove svojom krivicom. Ako je netko kockar ili pijandura, nije zaslužio oprost, grubo je rekao. Istaknuo je da prije svega treba imati čiste poslove s bankama. Smatra da bi vlast, HNB i udruge koje predstavljaju blokirane građane trebale sjesti za stol i zajedno pronaći riješenje. Država ne smije zanemariti svoju socijalnu ulogu, rekao je.

Zakon još nije dorađen do kraja, no vjerujemo da ćemo uskoro doznati sve detalje.

Otpis duga za 91.000 građana. Tko će biti među sretnicima?

Kao što možemo doznati iz medija, Ministar financija Zdravko Marić priprema zakon po kojemu će država oprostiti dugove blokiranih manje od prosječne plaće. Za prošlu je godinu prosjek bio 5685 kuna, a oprost bi se odnosio na dugove prema središnjoj državi, gradovima, općinama te državnim i komunalnim poduzećima. Takav zakon bit će presedan u svjetskim razmjerima.

Strogi kriteriji

Dugove manje od prosječne plaće ima 91 tisuća blokiranih građana i oni prema svim vjerovnicima iznose 235,4 milijuna kuna. Marić očekuje da će primjer države slijediti i privatni vjerovnici, među kojima dominiraju banke i telekomunikacijski operatori. Milanovićeva je Vlada prije dvije godine skrenula pažnju svjetskih medija na Hrvatsku kad je pripremala oprost do 35 tisuća kuna duga, no Milanović nije donosio zakon o oprostu, nego je išao na dogovor. Pokazalo se da je otpis bio skromniji nego što se očekivalo. Privatni su vjerovnici uvjetovali svoj pristanak na dogovor jakim socijalnim kriterijima pa su dugovi prebrisani samo građanima skromnih primanja i bez privatne imovine ako su bili blokirani dulje od godinu dana. Umjesto očekivanih 70 tisuća, kriterije otpisa zadovoljilo je oko 17 tisuća dužnika!

Ministarstvo financija još ne otkriva pod kojim će uvjetima država iznova otpisivati dugove, no Vlada će otpis tik pred lokalne izbore prilično teško pravdati pred Europskom komisijom, ali i pred vlastitim građanima koji redovno plaćaju svoje obaveze. Hrvatska udruga banaka kaže da je otvorena za razgovor i pozdravlja nastojanje ministra Zdravka Marića u pripremi propisa kojima će se “regulirati otpis duga prema središnjoj državi”.

– Predložit ćemo Ministarstvu osnivanje radne skupine u kojoj bi banke i svi ostali vjerovnici mogli iznijeti svoje prijedloge. Predložili bismo da se u zakonu precizno razrade uvjeti otpisa na temelju razrađenih socijalnih kriterija. Isto tako smatramo da bi trebalo razmotriti dodatne porezne mjere kojima bi se privatni vjerovnici motivirali da otpisuju dugove građana do iznosa prosječne plaće – navodi direktor HUB-a Zdenko Adrović.

– Zatekla me je ova najava, pogotovo da se zakon donosi pred izbore jer se onda postavlja pitanje s kakvim motivima? Je li ovo možda skretanje pozornosti s Agrokora – upitao je Nikola Mijatović, profesor na Pravnom fakultetu koji napominje da otpis dugova sada regulira nekoliko propisa.

Izvor: http://www.vecernji.hr/hrvatska/maric-otpisuje-252-milijuna-kuna-duga-za-91000-gradana-1157781

 

Dr. sc. Dika: Postojeći ovršni zakon nije loš, ali bi država trebala bolje štititi one koji su socijalni slučaj

Do konca prošle godine u blokadi je bilo 327.176 građana, što čini gotovo deset posto svih računa građana kojih je ukupno 7,25 milijuna. Broj građana kojima su zbog nepodmirivanja dugova računi završili u blokadi je od 2013. godine do kraja prošle porastao za devet posto, dok su neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto. U Fini to prije svega pripisuju zatvaranju obrta.

Broj blokiranih raste, a država ne nalazi rješenje problema pa je glavna meta kritike Ovršni zakon. U saborskoj proceduri su njegove izmjene, a glavne se odnose na povećanje dijela primanja koje se ne može ovršiti, zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini, zabrana ovrhe na nekretnini za dug koji ne prelazi 20.000 kuna. O dugovima, ovrhama i zakonu razgovarali smo s prof. emeritusom dr. sc. Mihajlom Dikom koji je jedan od autora važećeg ovršnopravnog sustava.

“Usudio bih se postaviti načelno pitanje trebaju li dužnici podmirivati svoje obveze. Nije riječ samo o pravnom već i duboko moralnom pitanju. U većini civilizacija, pa i religija na to se pitanje pozitivno odgovaralo i odgovara – od dužnika se očekuje da to učine. Čini se da bi, apstrahirajući za sada od socijalne dimenzije problema, tako trebalo odgovoriti i s obzirom na postojeću situaciju u Hrvatskoj”

Intervju pročitajte ovdje: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/velika-ispovijest-dr-sc-mihajla-dike-postojeci-ovrsni-zakon-nije-los-ali-bi-drzava-trebala-bolje-stititi-one-koji-su-socijalni-slucaj/5753575/

 

Ipak je 3000 ugovora s RBA zadrugama

Sva sreća pa postoji netko realan i razuman kada se govori o kreditima sklopljenih s RBA zadrugama, a to je Goran Aleksić koji dobro barata činjenicama i brojkama. Čovjek sve prati i pomaže svima, pokušava riješiti pitanja kreditnih marži i kamatnih stopa koje su ugovorene s domaćim bankama, ali razumije se u sva pitanja oko kredita.

Jasno je, a i već nekoliko puta objavljeno u medijima kako se radi o 3000 kredita ugovorenih s RBA zadrugama, a na sve one koji se žale na nerad institucija, Goran Aleksić ima dobar odgovor:

Kako god je nered među dužnicima, tako je i u institucijama, niste li ponekad pomislili da to ima veze i s vama?

Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama
Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama

 

Tko je zapravo Miriam Kervatin, šefica Blokiranih?

Predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin, koja je na izbornoj listi HDZ-ove Domoljubne koalicije u VIII. izbornoj jedinici, prije četiri godine pravomoćno je osuđena zbog kaznenog djela prevare, otkriva Telegram.hr. Gospođa Kervatin na sudu je završila zbog novca koji je posudila od bliske prijateljice, a unatoč nalogu suda i uvjetnoj presudi na kaznu zatvora još ga nije vratila.

Dug od 10 tisuća eura

Cijeli slučaj započeo je još 2008. Tada Kervatin, doznaje Telegram.hr, posuđuje iznos od 10 tisuća eura. Obzirom da je taj novac posudila od osobe (podaci su poznati redakciji Telegrama.hr) koja ju je poznavala dugi niz godina i s kojom je bila u dobrim odnosima, nije sklopljen nikakav ugovor o zajmu.

Kada je došlo vrijeme za vraćanje duga Kervatin je izbjegavala kontakt s vjerovnicom te je, kako tvrdi osoba upućena u ovaj spor, mijenjala brojeve mobitela te činila sve kako bi izbjegla obvezu povrata posuđenih sredstava.

Prijava policiji i laganje na sudu

Konačno, Kervatin je privljena policiji koje je proslijedila kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Istri. Na suđenju je Miriam Kervatin pokušala iskoristiti činjenicu da nije postojao ugovor o pozajmici te je tvrdila da do posudbe 10 tisuća eura uopće nije došlo.

Klljučni dokaz za sud bile su sms poruke koje je Kervatin izmjenjivala s osobom od koje je novac posudila.

Iako ju je spomenuta sudska presuda obvezala na povrat 10 tisuća eura Kervatin, pet godina kasnije, još to nije učinila.

Vratila 4500 eura prije kampanje

Netom prije početka izborne kampanje vjerovnici je isplatila 34 tisuće kuna (oko 4500 eura). Zbog ovog duga, ali i drugih neispunjenih obveza (porezni dug u iznosu od 500 tisuća kuna) blokirani su joj računi i imovina što ju onda očito kvalificiralo da prvo postane predsjednica Udruge blokiranih, a nedavno i kandidat HDZ-ove koalicije na izborima.

Kada smo Miriam Kervatin pitali za izjavu oko slučaja, rekla je kako se radi o pogrešci te da je trenutačno zauzeta. Na ponovne telefonske pozive, kao i sms poruke, nije odgovorila.

HDZ zbunjen navodima o presudi za prevaru

O cijelom smo slučaju pitali Miljenka Manjkasa, HDZ-ova savjetnika za medije. Manjkas tvrdi kako ne zna o čemu se radi, a na upit kakva se poruka biračima šalje ako se na listu stavlja osoba koja iza sebe ima pravomoćnu sudsku presudu za kazneno djelo prevare rekao je kako će HDZ provjeriti o čemu se radi i u skladu s tim odlučiti o eventualnim sankcijama.

Kervatin je ovih dana u kampanji diljem Istre i Kvarnera. “Deblokirat ćemo Hrvatsku, vratiti dugove, živjeti pristojno dalje,” parola je kojom na Facebook stranici Blokiranih promoviraju svoju predsjednicu i vrbuju preferencijalne glasove za nju.

Izvor: Telegram.hr