Tag Archives: dug

Korupcija ili manipulacija?

Hrvatska nije pravna država – kod nas je još uvijek duboka sprega vlasti i mafije, a da nije tako, politika ne bi kao žrtvu mafije prinosila građane i njihovu imovinu. Ustvrdio je Ivan Vilibor Sinčić, predsjednik Živog zida, nakon što je ta stranka, podnijela kaznenu prijavu protiv šest sudaca, javnih bilježnika i odvjetnika jer su nastavili ovrhu protiv dužnika RBA zadruzi.

Zbog istog je razloga i Inicijativa oštećenika RBA zadruga podnijela prijavu radi zlouporabe položaja protiv sudaca varaždinskog Općinskog suda.

– Suci i dalje donose odluke u korist nezakonitih i nelegalnih RBA zadruga! Hoće li prijava protiv vrha koruptivne sudske hobotnice u Varaždinu konačno stati na kraj? Državno odvjetništvo upoznato s kriminalnim radnjama na sudu u Varaždinu! Hoće li Županijsko državno odvjetništvo momentalno udaljiti s dužnosti sutkinju i predsjednika… piše 7dnevno, dodajući da “riječ o umreženoj ekipi koja dugi niz godina zlostavlja varaždinske oštećenike”, odnosno da se “klupko kriminala i korupcije na sudu ipak počelo raspetljavati” http://www.7dnevno.hr/izdvajanja/izdvojeno/koga-stiti-varazdinska-sutkinja-gordana-klicek-horvat/  

Zabadava glasnogovornik varaždinskog ŽDO ukazuje u članku da nije upoznat s odnosom kojeg bi imali suci s bankarima, odnosno da su suci dužni suditi i po zakonima i primjenjivati domaće i međunarodne propise.

Isto tako zabadava glasnogovornica suda ukazuje da postoje mehanizmi za preispitivanje ispravnosti i zakonitosti odluka nižih sudova. Dakle, sudovi mogu pogriješiti, ali to ne znači odmah da je posrijedi korupcija.

Unatoč svemu tome, medij piše o korupciji i kriminalnim radnjama, odnosno da je “sprega austrijskih lihvara i domaćih sudaca očita“. Umjesto ikakvoga valjanog argumenata za ove teške optužbe, pišu se netočnosti da je „Sabor donio Zakon kojim se svi ti ugovori proglašavaju ništetnima“, pa čak i gluposti da je “zakonodavstvo neke zemlje članice EU pravno jače od zakonodavstva EU”!?

Izvor: http://www.varazdinske-vijesti.hr/iz-moga-kuta/korupcija-ili-podmetanje-20630/

Advertisements

Ništetnost ugovora znači da morate vratiti primljeno u roku od 30 dana

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, gostujući u RTL Direktu ponovo je objasnio što će ništetnost donijetii što to znači za obje ugovorne strane.

Škibolin zakon, je li riješena ova dvojba oko pravnih osoba?

“Imali smo razgovore vezano uz preciziranje ovih amandmana i doista, malo je široko postavljeno da bi bile obuhvaćene sve pravne osobe ovim zakonom. Stoga samo došli do rješenja da se taj zakon ne proteže na velika i srednja trgovačka društva, već male i mikro poduzetnike. To bi onda bio sužen krug. Uzeli bismo računovodstveni kriterij”.

Kažu mnogi da se s tim pravnim osobama štite baš neki od tih koji guraju taj zakon koji su dizali nekoliko milijuna eura.

“Mi razgovaramo sa zastupnikom Škibolom. Moram priznati da ne zna tko je u grupaciji oko njega. Zakon ima jasan cilj da se zaštite svi oni koji su poslovali s ovim zadrugama”.

Što kaže HNB?

“HNB je regulator, on se time ne bavi. Mene je zanimalo imaju li kakve podatke, taj dio nemaju. To je bio cilj našeg razgovora. Hoću također biti precizan, to ne znači da se dug ne vraća”.

Što to znači? Kada i u kojem roku se mora vratiti?

“Kada ugovor bude oglašen ništetnim, tada se smatra da on nije niti postojao. Onda je temeljno pravilo da svaka strana vraća ono što je primila. Ako ste imali ugovor sa zadrugom, dobili ste 100 nečega, vratili ste 30 nečega, vaša obveza je vratiti onih preostalih 70 nečega”.

Kažu da to ljudi moraju vratiti u roku od 30 dana?

“Točno, takvo je pravilo. Dug se mora vratiti.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2696569/drazen-bosnjakovic-u-rtl-direktu/

 

Građane su uništili troškovi ovrhe, a ne dugovi!

Jučer smo u Otvorenom imali priliku gledati raspravu takozvanih stručnjaka na temu Zakona o oprostu dugova, što se predlaže, tko će biti među tim sretnicima da mu država oprosti dugovanje, koji su kriteriji za otpis dugova, tko će to nadzirati i birati dužnike i slično http://vijesti.hrt.hr/379945/otvoreno-predizborni-zakon-o-oprostu-dugova

Da to nije samo mjera jeftinog populizma pred lokalne izbore, gorljivo se branio ministar financija Zdravko Marić. “Slična najava je s moje strane došla prije godinu dana i tada smo rekli vrlo jasno- želimo se uhvatiti u koštac s problematikom koja je vrlo kompleksna”, rekao je Marić. Istaknuo je da je blokirano 328 240 građana, što je svaka 9. radno sposobna osoba. Na upit ima li najava oprosta duga veze s lokalnim izborima, odgovorio je da niti ne očekuju da će u tako kratkom roku ovu mjeru uspjeti provesti u djelo. Naglasio je kako u otpisu dugova nema direktnih troškova u smislu da će oštetiti državni proračun. To su dugovi koji ionako nisu naplaćeni kao takvi.

SDP-ovac Siniša Hajdaš Dončić ne misli baš tako, uvjeren je da je to samo jeftini spin i manipuliranje biračima pred izbore, ali i pokušaj skretanja teme s Agrokora i Ine. Napomenuo je kako se još uvijek događaju apsurdi da osoba ima štednju i blokiran račun. Zato cijeli sustav treba harmonizirati, a za to treba vremena, kazao je. Istaknuo je da u Hrvatskoj nije problem javni, već privatni dug.

Svoju pak priču vrti sudac Mislav Kolakušić koji tvrdi da su hrvatski građani uništeni troškovima ovrhe, a ne dugova! Ovršni zakon je onemogućio građanima da podmiruju svoje dugove. “Vi kad ne platite 100 kuna, dođe vam ovrha na 1100 kuna”, kazao je . Rekao je da Hrvatska uopće nema povezan sustav zakona, štoviše ponekad jedan zakon isključuje ili kontrira drugom zakonu. Opraštanje dugova smatra nedopustivim, jer za to postoji socijalna država.

Goran Aleksić slaže se pak da treba oprostiti neke dugove, ali smatra da trebaju postojati nekakvi kriteriji. Postoje ljudi koji su upali u dugove svojom krivicom. Ako je netko kockar ili pijandura, nije zaslužio oprost, grubo je rekao. Istaknuo je da prije svega treba imati čiste poslove s bankama. Smatra da bi vlast, HNB i udruge koje predstavljaju blokirane građane trebale sjesti za stol i zajedno pronaći riješenje. Država ne smije zanemariti svoju socijalnu ulogu, rekao je.

Zakon još nije dorađen do kraja, no vjerujemo da ćemo uskoro doznati sve detalje.

Otpis duga za 91.000 građana. Tko će biti među sretnicima?

Kao što možemo doznati iz medija, Ministar financija Zdravko Marić priprema zakon po kojemu će država oprostiti dugove blokiranih manje od prosječne plaće. Za prošlu je godinu prosjek bio 5685 kuna, a oprost bi se odnosio na dugove prema središnjoj državi, gradovima, općinama te državnim i komunalnim poduzećima. Takav zakon bit će presedan u svjetskim razmjerima.

Strogi kriteriji

Dugove manje od prosječne plaće ima 91 tisuća blokiranih građana i oni prema svim vjerovnicima iznose 235,4 milijuna kuna. Marić očekuje da će primjer države slijediti i privatni vjerovnici, među kojima dominiraju banke i telekomunikacijski operatori. Milanovićeva je Vlada prije dvije godine skrenula pažnju svjetskih medija na Hrvatsku kad je pripremala oprost do 35 tisuća kuna duga, no Milanović nije donosio zakon o oprostu, nego je išao na dogovor. Pokazalo se da je otpis bio skromniji nego što se očekivalo. Privatni su vjerovnici uvjetovali svoj pristanak na dogovor jakim socijalnim kriterijima pa su dugovi prebrisani samo građanima skromnih primanja i bez privatne imovine ako su bili blokirani dulje od godinu dana. Umjesto očekivanih 70 tisuća, kriterije otpisa zadovoljilo je oko 17 tisuća dužnika!

Ministarstvo financija još ne otkriva pod kojim će uvjetima država iznova otpisivati dugove, no Vlada će otpis tik pred lokalne izbore prilično teško pravdati pred Europskom komisijom, ali i pred vlastitim građanima koji redovno plaćaju svoje obaveze. Hrvatska udruga banaka kaže da je otvorena za razgovor i pozdravlja nastojanje ministra Zdravka Marića u pripremi propisa kojima će se “regulirati otpis duga prema središnjoj državi”.

– Predložit ćemo Ministarstvu osnivanje radne skupine u kojoj bi banke i svi ostali vjerovnici mogli iznijeti svoje prijedloge. Predložili bismo da se u zakonu precizno razrade uvjeti otpisa na temelju razrađenih socijalnih kriterija. Isto tako smatramo da bi trebalo razmotriti dodatne porezne mjere kojima bi se privatni vjerovnici motivirali da otpisuju dugove građana do iznosa prosječne plaće – navodi direktor HUB-a Zdenko Adrović.

– Zatekla me je ova najava, pogotovo da se zakon donosi pred izbore jer se onda postavlja pitanje s kakvim motivima? Je li ovo možda skretanje pozornosti s Agrokora – upitao je Nikola Mijatović, profesor na Pravnom fakultetu koji napominje da otpis dugova sada regulira nekoliko propisa.

Izvor: http://www.vecernji.hr/hrvatska/maric-otpisuje-252-milijuna-kuna-duga-za-91000-gradana-1157781

 

Dr. sc. Dika: Postojeći ovršni zakon nije loš, ali bi država trebala bolje štititi one koji su socijalni slučaj

Do konca prošle godine u blokadi je bilo 327.176 građana, što čini gotovo deset posto svih računa građana kojih je ukupno 7,25 milijuna. Broj građana kojima su zbog nepodmirivanja dugova računi završili u blokadi je od 2013. godine do kraja prošle porastao za devet posto, dok su neplaćene obveze porasle za gotovo 73 posto. U Fini to prije svega pripisuju zatvaranju obrta.

Broj blokiranih raste, a država ne nalazi rješenje problema pa je glavna meta kritike Ovršni zakon. U saborskoj proceduri su njegove izmjene, a glavne se odnose na povećanje dijela primanja koje se ne može ovršiti, zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini, zabrana ovrhe na nekretnini za dug koji ne prelazi 20.000 kuna. O dugovima, ovrhama i zakonu razgovarali smo s prof. emeritusom dr. sc. Mihajlom Dikom koji je jedan od autora važećeg ovršnopravnog sustava.

“Usudio bih se postaviti načelno pitanje trebaju li dužnici podmirivati svoje obveze. Nije riječ samo o pravnom već i duboko moralnom pitanju. U većini civilizacija, pa i religija na to se pitanje pozitivno odgovaralo i odgovara – od dužnika se očekuje da to učine. Čini se da bi, apstrahirajući za sada od socijalne dimenzije problema, tako trebalo odgovoriti i s obzirom na postojeću situaciju u Hrvatskoj”

Intervju pročitajte ovdje: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/velika-ispovijest-dr-sc-mihajla-dike-postojeci-ovrsni-zakon-nije-los-ali-bi-drzava-trebala-bolje-stititi-one-koji-su-socijalni-slucaj/5753575/

 

Ipak je 3000 ugovora s RBA zadrugama

Sva sreća pa postoji netko realan i razuman kada se govori o kreditima sklopljenih s RBA zadrugama, a to je Goran Aleksić koji dobro barata činjenicama i brojkama. Čovjek sve prati i pomaže svima, pokušava riješiti pitanja kreditnih marži i kamatnih stopa koje su ugovorene s domaćim bankama, ali razumije se u sva pitanja oko kredita.

Jasno je, a i već nekoliko puta objavljeno u medijima kako se radi o 3000 kredita ugovorenih s RBA zadrugama, a na sve one koji se žale na nerad institucija, Goran Aleksić ima dobar odgovor:

Kako god je nered među dužnicima, tako je i u institucijama, niste li ponekad pomislili da to ima veze i s vama?

Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama
Goran Aleksić na svom Facebook profilu o kreditima ugovorenima s RBA zadrugama