Ništetnost ugovora znači da morate vratiti primljeno u roku od 30 dana

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, gostujući u RTL Direktu ponovo je objasnio što će ništetnost donijetii što to znači za obje ugovorne strane.

Škibolin zakon, je li riješena ova dvojba oko pravnih osoba?

“Imali smo razgovore vezano uz preciziranje ovih amandmana i doista, malo je široko postavljeno da bi bile obuhvaćene sve pravne osobe ovim zakonom. Stoga samo došli do rješenja da se taj zakon ne proteže na velika i srednja trgovačka društva, već male i mikro poduzetnike. To bi onda bio sužen krug. Uzeli bismo računovodstveni kriterij”.

Kažu mnogi da se s tim pravnim osobama štite baš neki od tih koji guraju taj zakon koji su dizali nekoliko milijuna eura.

“Mi razgovaramo sa zastupnikom Škibolom. Moram priznati da ne zna tko je u grupaciji oko njega. Zakon ima jasan cilj da se zaštite svi oni koji su poslovali s ovim zadrugama”.

Što kaže HNB?

“HNB je regulator, on se time ne bavi. Mene je zanimalo imaju li kakve podatke, taj dio nemaju. To je bio cilj našeg razgovora. Hoću također biti precizan, to ne znači da se dug ne vraća”.

Što to znači? Kada i u kojem roku se mora vratiti?

“Kada ugovor bude oglašen ništetnim, tada se smatra da on nije niti postojao. Onda je temeljno pravilo da svaka strana vraća ono što je primila. Ako ste imali ugovor sa zadrugom, dobili ste 100 nečega, vratili ste 30 nečega, vaša obveza je vratiti onih preostalih 70 nečega”.

Kažu da to ljudi moraju vratiti u roku od 30 dana?

“Točno, takvo je pravilo. Dug se mora vratiti.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2696569/drazen-bosnjakovic-u-rtl-direktu/

 

Advertisements

Što je dato i primljeno mora se vratiti ako i dobijete ništetnost

Šprajc je neki dan odlično objasnio kako ponekad kupovanje saborske većine može biti i vrlo riskantan posao. Evo recimo, kako bi pridobili glas Marina Škibole, Vlada je pristala na tzv. Škibolin zakon koji sam po sebi ima dosta rupa.

Kako bi ga popravila, Vlada je Saboru poslala i jedan amandman u kojem  kaže da je dužnik “fizička”, ali i “pravna” osoba.  Dakle, svaki kredit koji je neka pravna osoba iz inozemstva dala nekoj pravnoj osobi u Hrvatskoj, a pri tom nije imala odobrenje HNB-a i nije bila upisana u sudski registar ovim Zakonom se proglašava ništetnim.

Po toj definiciji recimo i kredit za Agrokor koji je dao američki fond Knightead Capital i ruska VTB banka, a koji nisu registrirani u Hrvatskoj, i nisu tražili nikakvu dozvolu HNB-a, bio bi ništetan.

Naime, ako Vlada i popravi ovaj amandman  i Zakon ispuni svoju svrhu i omogući ništetnost spornih kredita, dužnici nemaju baš razloga za veselje, objašnjava Šprajc. Ništetnost kredita ne znači da kredit ne treba vratiti, da primjerice 100.000 eura koje je netko podigao kod Štajerske RBA štedionice sad ostaje njemu na sreću i veselje.

Ne, to samo znači da ugovor o kreditu više ne važi, ali novci koje je posudio, a nije vratio itekako važe. Kad se kredit proglasi ništetnim preostali dug mora vratiti, kako god zna i umije u roku 30 dana.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2695135/kupovanje-saborske-vecine-moze-biti-riskantan-posao-recimo-mogao-bi-se-srusiti-cijeli-financijski-sustav/

Toni Eterović mora platiti 30.000 kn RBA zadrugama zbog iznošenja neistina

Donosimo vam jednu zanimljivu presudu u korist RBA zadruga iz lipnja 2017. koja je naredila Toniju Eteroviću, vlasniku Udarno j.d.o.o., odnosno portalu udarno.com da plati nanesenu štetu od 30.000 kuna RBA zadruzi zbog iznošenja neistinitih i neprovjerenih informacija te nanošenja štete ugledu zadruge. Isto tako, Eterović je dužan nadokanditi i sve parnične troškove u iznosu od skoro 5 tisuća kuna.

U presudi se navodi da su tim medijskim objavama klijenti banke bili dovedeni u zabludu, vjerovali su navodima u člancima, prestali su plaćati rate kredita jer se na to pozivalo u člancima – a time su zapravo sebi nanijeli veliku štetu, kao i štetu samoj banci. Samo što o tome nitko ne razmišlja jer će uvijek biti onih koji će pozivati na nešto spašavajući svoju glavu, ne razmišljajući koliko će štete nanijeti drugim ljudima.

Sud je potvrdio da su krediti sklapani u Austriji, kreditni uvjeti i kamate su bili povoljniji nego u Hrvatskoj. Netočno je također da su krediti neotplativi, no ovakvim nepromišljenim postupcima pojedinaca korisnici kredita dovedeni su u zabludu te su prestali vraćati kredite, kaže presuda.

Presudu možete pogledati ovdje:

Prava priča iza deložacije obitelji Milanović u Istri

Za petak, 23. lipnja, najavljena je deložacija obitelji Milanović u Istri, pa su se po medijima počele pojavljivati svakakve, a najviše netočne, informacije.

Pa da razjasnimo neke stvari:

Članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske su u Austriji do 2010. godine odobravale austrijske kredite hrvatskim građanima, što je predstavljalo regularno bankovno poslovanje po svim hrvatskim i austrijskim zakonima. Sklapanju ugovora o kreditu između banaka iz navedene grupacije i hrvatskih građana nije bilo nužno prethodno odobrenje HNB-a jer su iste banke posjedovale punovrijedno odobrenje mjerodavnih institucija Austrije za odobravanje kredita nerezidentima, a radi se o kreditima sklopljenim u Republici Austriji, a što su potvrdili i hrvatski sudovi nizom pravomoćnih odluka.

Gospodin Lino Milanović, o čijoj je deložaciji sada riječ, 2001. godine podigao je kredit u vrijednosti od 80 tisuća eura zbog izgradnje poslovno-stambenog objekta, a krajem 2002. godine dodatan kredit u vrijednosti od 20 tisuća eura u svrhu finalizacije objekta. Razlog podizanja kredita nije primarno bilo liječenje njegove kćeri, kako tvrdi. Navedeni su krediti također sklopljeni u Austriji, za što postoji i potrebna dokumentacija.

Manji dio duga od 32 tisuće eura obitelj Milanović isplatila je dobrovoljno, dok je preostali dio prisilno otplaćen u ovrsi nakon što je društvo R.B.U. Nekretnine d.o.o. kupilo nekretninu na javnoj dražbi 2008. godine, čime je potraživanje banke u cijelosti namireno. Iz kupovne cijene koju je platilo društvo R.B.U. Nekretnine d.o.o. podmirena su dugovanja banke te banka od tada nema poslovni odnos s klijentom. Također, iz kupovne cijene podmirena su sveukupna dugovanja druga dva vjerovnika (Privredna banka i Ministarstvo financija).

Spomenuto je društvo 2010. godine sklopilo s ovršenicima ugovor o kupoprodaji kojeg se oni nisu pridržavali i nisu isplatili kupoprodajnu cijenu kako je ugovoreno te je ugovor raskinut, iz čega proizlazi da se obitelj Milanović u nekretnini nalazi bespravno najmanje od 2009. godine. Temeljem navedenog, navedena se ovrha ne vodi po prijedlogu banke, već po prijedlogu društva R.B.U. Nekretnine d.o.o.

Navedeno društvo već godinama pokušava iznaći mirno rješenje sporne situacije s obitelji Milanović te je u više navrata, uvažavajući specifičnost situacije, izrazilo spremnost prodati navedenu nekretninu istima, i to čak po manjoj kupoprodajnoj cijeni od one po kojoj je prije gotovo 10 godina kupilo nekretninu. Navedena nastojanja nisu urodila plodom, iako obitelj Milanović istu nekretninu, u vlasništvu društva R.B.U. Nekretnine d.o.o., gospodarski iskorištava.

Vlada podržala Škibolin zakon

Na sjednici u četvrtak, Vlada je podržala prijedlog zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj kojeg je predložio nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola, a na sam je zakonski tekst Vlada reagirala s 11 amandmana http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vlada-podrzala-zakon-o-rba-udrugama-zastititi-ce-tisuce-ljudi-od-ovrha-i-delozacija-nezakonitih-kreditnih-zadruga/6126346/

Podsjetimo, to je bio jedan od Škibolih uvjeta za davanje podrške predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću, odnosno glas koji je HDZ-u osigurao tanku većinu u tom trenutku. Sada HDZ vraća dugove – klasičan primjer političke trgovine.

Prijedlog se podržava jer je potrebno zaštiti građane od neovlaštenih vjerovnika. No, mišljenja smo kako je potrebno na sveobuhvatan način urediti ovu pravnu situaciju te stoga Vlada predlaže svojih 11 amandmana, rekao je Turkalj.

Amandmanima se tako predlaže i promjena samog naziva zakona u Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom.

Vlada amandmanima, primjerice, proširuje i područje primjene i na druge pravne poslove s neovlaštenim vjerovnicima, preciznije određuju pojmovi neovlaštenih vjerovnika s međunarodnim obilježjima, kao i dužnika te ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima. Predlaže se i popisivanje posljedica ništetnosti prema Zakonu o obveznim odnosima http://vijesti.hrt.hr/389680/podrska-skibolinom-tzv-zakonu-o-rba-zadrugama-2

Za sada još ostaje vidjeti raspravu u Saboru i konačan oblik zakona, naravno pod pretpostavkom da će Sabora biti…

Odgovor udruzi Franak na anketna pitanja – tko ih je podržao?

Na press konferenciji prošlog mjeseca, udruga Franak zatražila je od stranaka da se izjasne hoće li podržati:

  1. zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima
  2. zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate

O tome smo i pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/04/27/udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

Stranke su rok imale do 16. svibnja – MOST, SDP, HSS, Stranka rada i solidarnosti, Stranka međugeneracijske solidarnosti, Promijenimo Hrvatsku, Živi zid i Snaga podržali su zakonske prijedloge udruge Franak – objavio je na svom FB portalu saborski zastupnik Goran Aleksić.

Goran Aleksić na svom FB profilu objavio je tko podržava zakonske prijedloge udruge Franak

HDZ ih navodno nije podržao – još. Premijer Andrej Plenković rekao je: „Znamo točno o kojim temama se radi, o fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi, o nalaženju rješenja za kreditne zadruge, što se toga tiče, mi smo u kontinuiranom dijalogu, i uputit ćemo im vrlo sadržajan i kvalitetan odgovor”.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/udruga-franak-testira-stranke-poslali-im-pitanja-kako-rijesiti-probleme-duznika—476920.html

Liste želja naših zastupnika

Nakon što su Mostovi ministri razriješeni dužnosti, HDZ se dobro pobrinuo da ima većinu u Saboru – tako da je obećanja djelio šakom i kapom. Listu želja odmah su složili nezavisni saborski zastupnici Željko Glasnović, Željko Lacković i Marin Škibola, s kojom su uvjetovali potporu novoj saborskoj većini, odnosno izglasavanje Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora. http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kako-je-stvarana-hdz-ova-vecina-lackovic-trazio-sam-zamrzavanje-imovine-agrokora-skibola-usvojit-ce-moj-zakon-o-kreditima/6018758/

General Glasnović je tako tražio isplatu zaostalih mirovina pripadnicima HVO-a i novi Zakon o braniteljima, Lacković je pak tražio zamrzavanje imovine Agrokora i vlasničkih udjela Ivice Todorića dok traje postupak izvanredne uprave u okviru lex Agrokora, a Marin Škibola poželio je zakon koji će poništiti kredite koje su građani dizali u kreditnim zadrugama bez licenci. http://hrvatska-danas.com/2017/05/08/kako-se-stvarala-saborska-vecina-evo-koje-su-sve-uvjete-imali-lackovic-glasnovic-i-skibola/

Marin Škibola svoj prijedlog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH uputio je u hitnu saborsku proceduru i nada se da će uskoro biti usvojen. Tvrdi da ga je nazvao osobno premijer Plenković i obećao da će se taj zakon usvojiti do 1. srpnja.

Zakon pogledajte ovdje: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/05/05/prijedlog-zakona-o-nistetnosti-ugovora-sa-stranim-zadrugama-bez-licence-marina-skibole/

S druge strane, zastupnik Goran Aleksić baš i nije uvjeren da će se taj prijedlog zakona lako usvojiti jer je dosta rigorozan i u nekim djelovima nerealan.