Odgovor udruzi Franak na anketna pitanja – tko ih je podržao?

Na press konferenciji prošlog mjeseca, udruga Franak zatražila je od stranaka da se izjasne hoće li podržati:

  1. zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima
  2. zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate

O tome smo i pisali: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/04/27/udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

Stranke su rok imale do 16. svibnja – MOST, SDP, HSS, Stranka rada i solidarnosti, Stranka međugeneracijske solidarnosti, Promijenimo Hrvatsku, Živi zid i Snaga podržali su zakonske prijedloge udruge Franak – objavio je na svom FB portalu saborski zastupnik Goran Aleksić.

Goran Aleksić na svom FB profilu objavio je tko podržava zakonske prijedloge udruge Franak

HDZ ih navodno nije podržao – još. Premijer Andrej Plenković rekao je: „Znamo točno o kojim temama se radi, o fiksnoj i varijabilnoj kamatnoj stopi, o nalaženju rješenja za kreditne zadruge, što se toga tiče, mi smo u kontinuiranom dijalogu, i uputit ćemo im vrlo sadržajan i kvalitetan odgovor”.

Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/udruga-franak-testira-stranke-poslali-im-pitanja-kako-rijesiti-probleme-duznika—476920.html

Liste želja naših zastupnika

Nakon što su Mostovi ministri razriješeni dužnosti, HDZ se dobro pobrinuo da ima većinu u Saboru – tako da je obećanja djelio šakom i kapom. Listu želja odmah su složili nezavisni saborski zastupnici Željko Glasnović, Željko Lacković i Marin Škibola, s kojom su uvjetovali potporu novoj saborskoj većini, odnosno izglasavanje Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora. http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kako-je-stvarana-hdz-ova-vecina-lackovic-trazio-sam-zamrzavanje-imovine-agrokora-skibola-usvojit-ce-moj-zakon-o-kreditima/6018758/

General Glasnović je tako tražio isplatu zaostalih mirovina pripadnicima HVO-a i novi Zakon o braniteljima, Lacković je pak tražio zamrzavanje imovine Agrokora i vlasničkih udjela Ivice Todorića dok traje postupak izvanredne uprave u okviru lex Agrokora, a Marin Škibola poželio je zakon koji će poništiti kredite koje su građani dizali u kreditnim zadrugama bez licenci. http://hrvatska-danas.com/2017/05/08/kako-se-stvarala-saborska-vecina-evo-koje-su-sve-uvjete-imali-lackovic-glasnovic-i-skibola/

Marin Škibola svoj prijedlog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH uputio je u hitnu saborsku proceduru i nada se da će uskoro biti usvojen. Tvrdi da ga je nazvao osobno premijer Plenković i obećao da će se taj zakon usvojiti do 1. srpnja.

Zakon pogledajte ovdje: https://sveorbakreditima.wordpress.com/2017/05/05/prijedlog-zakona-o-nistetnosti-ugovora-sa-stranim-zadrugama-bez-licence-marina-skibole/

S druge strane, zastupnik Goran Aleksić baš i nije uvjeren da će se taj prijedlog zakona lako usvojiti jer je dosta rigorozan i u nekim djelovima nerealan.

 

Prijedlog zakona o ništetnosti ugovora sa stranim zadrugama bez licence Marina Škibole

Marin Škibola, nekadašnji zastupnik Živog zida, danas nezavisni, pripremio je prijedlog zakona o kreditima sklopljenim sa stranim zadrugama koje su radile bez licence u RH. Sve takve ugovore želi proglasiti ništetnima bez obzira na datum njihova ugovaranja, ako su ugovoreni u Hrvatskoj. Također, sve javnobilježničke akte povezane s istim ugovorima želi proglasiti ništetnima.

Prema prijedlog zakona, dužnici bi trebali vratiti samo primljen novac – kredit – bez kamata, a zadruge bi u ovom slučaju morale vratiti sve uplate koje su primile uvećane za kamatu. Ali ne samo to, ugovaratelj je dužan vratiti drugom ugovaratelju svu imovinu koju je kao ovrhovoditelj kupio u ovršnom postupku, a ako to nije moguće, naknaditi mu štetu u četverostrukom iznosu vrijednosti takve imovine koja je utvrđena rješenjem o dosudi.

Ovako na prvu – prijedlog zakona ne izgleda kao da ga je pisao pravnik niti da se Škibola konzultirao s pravnicima već kao lista želja dužnika. Tko zna…

Prijedlog zakona pogledajte ovdje:

 

Udruga Franak uputila pitanja HDZ-u, Mostu i SDP-u

Na današnjoj press konferenciji, udruga Franak predstavila je anketna pitanja koja je uputila HDZ-u, Mostu i SDP-u o tome kako misle riješiti problem nezakonitih kamatnih marži – slična pitanjima kakva su postavljena krajem 2015. kada su sve stranke na temelju ankete dale javna obećanja Udruzi Franak, ali ih do danas nisu ispunile.

Franak traži da se HDZ, Most i SDP izjasne hoće li podržati zakonske izmjene kojima bi se propisalo ugovaranje početnih fiksnih kamatnih marži u kreditima u kojima marže nisu ugovorene, ali da se to onda analogno primijeni i na konvertirane kredite u “švicarcima”, koji su sada krediti u eurima.

Također ih pitaju hoće li podržati zakon kojim bi se ugovori sa stranim zadrugama bez licence proglasili ništetnima, bez obzira kada su ugovoreni, kao i zakon kojim bi se bankama naložilo da ponude preplaćene kamate na temelju kolektivne sudske presude svim oštećenim dužnicima, kao i pripadajuće zatezne kamate.

Stranke su dobile rok za odgovor do 16. svibnja, kako bi javnost bila obaviještena o odgovorima prije lokalnih izbora, rekli su na konferenciji za novinare aktivisti udruge aktivisti Jelena Benjak i Vlado Iljkić.

Izvor: http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2667533/traze-javna-obecanja-udruga-franak-uputila-pitanja-hdz-u-mostu-i-sdp-u/

 

 

Nova pravila za ovrhe?

Most je pripremio izmjene i dopune Ovršnog zakona koje donose neke novitete:

1. Jedina nekretnina u kojoj živite neće se moći ovršiti bez vaše dozvole

2. Fizičkim osobama koje ne obavljaju registriranu djelatnost neće se moći ovršiti nekretnina ako je ukupni dug po svim tražbinama do 20.000 kuna

3. Ako je dug veći do 20.000 kuna, uz prijedlog za ovrhu, da bi se nekretnina zaplijenila, mora se pribaviti dokaz da se ovrha ne može provesti na drugom predmetu ovrhe

4. Ako pristanete dobrovoljno da se zbog ovrhe iselite iz jedine nekretnine, onda će vam država godinu i pol plaćati najamninu, i to maksimalno devet prosječnih neto plaća

5. Iznimno, pravo na smještaj moći će se ostvariti i da vas država smjesti u neku nekretninu u svome vlasništvu koja je u jedinici lokalne samouprave gdje ste stanovali

Izvor: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nova-pravila-za-ovrhe-izlaze-u-susret-deloziranim-duznicima-mostov-prijedlog-izmjena-ovrsnog-zakona-donosi-pet-kljucnih-promjena/5935898/

Predsjednik HDZ-ove radne skupine koja će razmatrati Mostov prijedlog Dražen Bošnjaković rekao nam je, pak, kako HDZ konačni stav tek treba zauzeti.

“Nismo još proučili Mostov prijedlog, tek se spremamo. U prvom čitanju tražili smo da jedina nekretnina bude izuzeta od ovrhe, jedino ako se sam korisnik ne odrekne te povlastice jer mislimo da ljude ne trebamo tretirati kao poslovno nesposobne i oduzimati im tu mogućnost. Sada banka ima pravo na ovrhu čak i ako nekretnina nije opterećena hipotekom.”

Iako sudbina Ovršnog zakona ne ovisi o podršci opozicije, a šef SDP-a Davor Bernardić najavljuje da će SDP dati svoj prijedlog zakona, ne treba očekivati veliki otpor niti u njihovim redovima.

Orsat Miljenić ne želi otkriti u čemu bi se razlikovao SDP-ov zakon. Kritičan je prema nekim Mostovim idejama, poput one da se nekretnina tretira nužnom za zadovoljenje osobnih životnih potreba, smatra da bi država trebala donijeti odluku o tome trebamo li imati socijalno stanovanje, ali ne kroz Ovršni zakon. No, svejedno napominje kako će SDP “podržati pozitivne mjere” koje Ovršni zakon donosi. http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hdz-pocastio-most-uoci-lokalnih-izbora-trenutno-smo-svileni-prema-njima-i-izbjegavamo-sukobe-neka-budu-mirni/5940865/

 

Zašto konstantno isti pojedinci lažu i varaju ljude, a nikada za to ne odgovaraju?

Danas je u Saboru bilo burno, zastupnici su se međusobno napadali, HRAST je napao Dobrovića, MOST je odmah zatražio ispriku, spominjala se i koncesija za Zlatni rat, ali i vječno aktualna tema – lex Agrokor http://hr.n1info.com/a192446/Vijesti/Burno-u-Saboru-Most-trazi-ispriku-zbog-optuzbi-iz-Hrasta.html 

No nama je za oči zapela jedna zanimljiva informacija. Zastupnik Branimir Bunjac govorio je o samoubojstvu u Sesvetama zbog deložacije RBA zadruga. “Marijan Buden iz Sesveta imao je zakazanu deložaciju. Tražio je odgodu, ali nije izdržao pritisak i ubio se vješanjem. Ovo je samo jedan u nizu sličnih događaja. Marionetske vlade brinu o svojim interesima umjesto o svojim građanimai dopuštaju nezakonite deložacije. Što rade Vujčić, Marić i Šprlje? Na ulicama se nude lihvarski krediti u biblijskim razmjerima. RBA banka je kriva za ovo što se dogodilo u srijedu. Mađarska je ukinula deložacije iz jedinog doma. Ovo nije put da je netko izgubio život zbog deložacije”, rekao je Bunjac http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-o-stanju-prirode-u-hrvatskoj—473964.html

Zanimljivo je kako je upravo taj podatak potekao od vrlo aktivne “ekipe” dužnika kojoj je u uvijek do sad u cilju bilo širiti neistinite i neprovjerene informacije – kao i u ovom slučaju. Zaista bi bilo dobro da u ovakvim situacijama ne uznemirava dodatno obitelji, nego se informira na pravim mjestima o stvarnim događajima.

Nismo dugo čekali ni na reakciju druge strane – RBA zadruga. Tako je glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Štajerska, Michael Spitzer opovrgnuo cijelu stvar, uvjerljivo argumentirajući da spomenuti g. Marijan Buden uopće nije živio u nekretnini koja je ovršena, niti je trebao biti deložiran  – jer je deložacija odgođena. Ta obitelj nije ni u kakvom odnosu s RBA zadrugama, pa nama i dalje nije jasno zašto konstantno isti pojedinci lažu i varaju ljude, a nikada za to ne odgovaraju?!

Prenosimo reagiranje g. Spitzera:

“S obzirom na dezinformacije o samoubojstvu u Sesvetama (17. travnja 2017.) koje se dijelu javnosti žele predstaviti kao činjenice, radi korektnog informiranja javnosti želimo priopćiti da spomenuta obitelj Buden iz Sesveta nije ni u kakvom ugovornom odnosu s bankama članicama Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, niti je nesretni događaj povezan s RBA bankama. Nitko iz obitelji Buden nije ovršenik u predmetnom ovršnom postupku, niti je pokojni gospodin Marijan Buden uopće stanovao u nekretnini koja je predmetnom ovršnog postupka.

Izražavamo sućut obitelji koja je u ovom teškom trenutku neutemeljeno izložena pritisku javnosti. Molimo sve koji s ovim informacijama neodgovorno manipuliraju, da se kod nadležnih tijela informiraju o cijelom slučaju prije bilo kakvog komentiranja ili prenošenja istih u javnosti.

Mag. Michael Spitzer”

 

Ustavni sud: Konverzija švicaraca je legalna

Ustavni sud objavio je odluku o ustavnosti izmijenjenih zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, odnosno konverziji ‘švicarca’. Zakoni ostaju na snazi, drugim riječima, konverzija kredita u francima je legalna – objavljuju mediji https://www.tportal.hr/biznis/clanak/ustavni-sud-konverzija-svicaraca-je-legalna-20170407

Sud je utvrdio da su osporavani zakoni o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama bili nužni kao jednokratne mjere zakonodavca za ostvarivanje legitimnih ciljeva koji su se s njima željeli postići. Devet sudaca glasovalo je za ovo rješenje, tri su suca izuzela iz postupka, dok je jedan sudac glasovao protiv.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obrazložio je kako ti zakoni nisu nikoga doveli u neravnopravni položaj te su bili nužni da se građane zaštiti od jačanja švicarskog franka. Dodatno, Ustavni sud je procjenio da su posljedice konverzije na financijski sustav bile manje nego što se očekivalo.

Postupak pokrenut u studenom 2015.

Ustavni sud je u studenom 2015. pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama, kolokvijalno nazvanima zakonima o konverziji i odlučio da će do konačne odluke oba osporena zakona biti na snazi.

Bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec tada je izjavila novinarima da je sud zaprimio prijedloge za ocjenu ustavnosti tih zakona od strane osam poslovnih banaka i četvero fizičkih osoba.

Predlagatelji su tražili da se privremeno do donošenja konačne odluke suda obustavi izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporavanih zakona. No sud je tada odlučio da neće prihvatiti prijedloge za privremenim mjerama.