HRT1 emisija 7dana – austrijski krediti

Cijeli prilog ovdje.

Transkript emisije:

Petar Vlahov: Sigurno znate za ono kada podižete kredit i razgovarate s bankarima uglavnom sve može – povoljna kamata, načini otplate, neka sitna hipoteka. Sve je u redu dok vraćate rate kredita. Drama nastaje kada počnete kasniti s obavezama, e onda ništa više ne može, osim da sve svoje obaveze riješite prema banci. Tako nekako funkcioniraju i neke kreditno-štedne zadruge koje su u financijsko ropstvo odvele tisuće naših građana, vjerojatno koristeći rupe u našem zakonu. Više u priči kolegice Lade Marinović.

Novinarka Lada Marinović: Organizirani međunarodni kriminal, kamatarenje, lihvarenje, ezakonito deložiranje. Kaznena prijava podigniuta je protiv 21 štedne zadruge, 42 posrednika i organizatora, 16 odvkjetnika, 15javnih bilježnika i nekolicine ovršnih sudaca. A sve je krenulo obicnim oglasom u novinama.

Nenad Koljaja, korisnik kredita: Listajući novine 2006. naišao sam oglas gdje Raiffaissen banka nudi povoljnije kredite uz jednostavnu obradu kredita i povoljnije kamate i ja sam mislio da je to prilika za mene I nakon telefonskog razgovora sam se išao naći s čovjekom da vidim o čemu se tu radi.”

Novinarka: Naizgled sve se činilo redu – povoljni uvjeti, niske kamate znatno manje nego u Hrvatskoj a uvjeti za dobicvanje kredita jednostavni.

Koljaja: Jedini uvjet za dobiti zajam u toj zadruzi je da imaš nekretninu koju su zadruge gledale kao svoj budući plijen, a sve su još dodatno pokrili policom osiguranja koju su unazad par godina samoinicjativno sami raskinuli.”

Novinarka: U međuvremenu pronašli su javne bilježnike, odvjetnike i posrednike koji su ih lažno predstavljali. Rate kredita uplaćivale su se posrednicima na ruke u Hrvatskoj, što je, naravno, nezakonito.

Nada  Landeka, predsjednica udruge “Veronika Vere”:Uopće se ne zna tko je potpisao te ugovore I ti ugovori nisu prevedeni na hrv, odnosno nisu sklopljeni na hrvatskom i na njemačkom jeziku“

Michael Spitzer: U našoj ukupnoj istrazi još nismo utvrdili nijedan jedini slučaj da j kreditni ugovor i procedura dokumentirana izvan Austrije. Svi kreditni ugovori s našim klijentima u Hrvatskoj sklopljeni su i na hrvatskom, dakle, na materinskom jeziku klijenta. Ovdje imam obrazac na kojem su svi uvjeti napisani na hrvatskom koji je klijent također potpisao (pokazuje ugovor). Svi su klijenti zbog toga morali doći u svoju banku u Austriju i ondje potvrditi svoj identitet. To je zakonski strogo propisano. I ondje je onda sklopljen ugovor o kreditu koji je klijent tražio.Nema uporišta za bilokakvu drugačiju proceduru.

Novinarka: Mnogi građani izgubili su svoje domove, razlog tome bili su ovrši postupci koje su Zadruge pokrenule.

Landeka: Ono što je nas zaintrigiralo su ti ovršni postupci koji su vođeni na jedan nezakonit način. Zašto? Zato što ugovori ako su sklopljeni van HRV, a ako je točna informacija iz medija direktora Raiffeisen banaka iz Austrije nisu mjerodavni na teritoriju RH iz razloga da bi bili valjani pred hrvatskim sudovima moraju biti ovjereni u hrv veleposlanstvu izvan RH što niti u jednom slučaju nije utvrđeno da jesu.

Spitzer: Riječ je o potpuno regularnim ugovorima austrijskih banaka koji su u skladu sa zakonom, koji su regulirani i podliježu nadzoru austrijskih banaka, imaju i nekoliko tisuća kredita kod hrvatskih klijenata , u Austriji. To su potpuno regularni krediti ugovori, u skladu sa zakonom, i Hrvatska narodna banka pismeno je potvrdila da za zaključivanje takvih ugovora s hrvatskim klijentima u Austriji, banka ne mora imati posebnu licencu u Hrvatskoj.

Koljaja: U ovršnom postupku došlo je do dražbe I sada sam u postupku gdje bi mogao uskoro dočekati deložaciju tako da se nadam da će država poduzet neke korake prije nego što se ta deložacija dogodi.

Veljko Miljević, odvjetnik: Ministar financija govori da Porezna uprava provodi nadzor nad Trgovačkim društvima koja su osnovana zamislite za što? U svrhu kupnje nekretnina koje su založene za ove kredite u okviru ovršnih postupaka koji se na temelju tih ugovora o kreditima, zajmovi koji bi se svi trebali smatrati ništavnim.

Novinarka: Odvjetnik Veljko Miljević zastupa veliki broj oštećenih građana.

Miljević: Više od 6-7 mjeseci je USKOK obaviješten o svemu, s obzirom na kvalitetnu i promptnu reakciju tadašnjeg ministra financija Slavka Linića od 20.prosinca 2013. Jasno je da su u ministarstvu već tada bili upoznati sa svim vezano za ovaj slučaj.

Novinarka: Ugovori su nedvojbeno, tvrde naši sugovornici, lihvarski i nevaljani, ali su ovršni postupci ipak provedeni. U međuvremenu je u Austriji pokrenuta istraga, a u Hrvatskoj je USKOK na potezu.

 

 

Slučaj samohrane majke

Kada pogledamo sva pravna i ina tumačenja, moramo znati ono OSNOVNO i jako bitno.
Svi ti ljudi su bili sretni da su im takve zadruge, banke, štedionice i sl. davale novac koji ne bi dobili zbog neispunjavanja uvjeta u našim bankama. I posezali su preko granice,a znali su kako posluju i znali su da su protuzakonito unijeli novac u zemlju(trebali bi biti svi kažnjeni),
Znali su da moraju vraćati kredit. Ne mogu sad komentiranjem o svemu i svačemu, obrisati dug i nikome ništa. Kako su zemljišnici provodili upis zaloga na nekretninama,ako ugovori o kreditu nisu bili prevedeni i apostilom ovjereni?!
Kako ?!
Evo jedan slučaj, uspješno riješen. Žena, samohrana majka dvoje male dječice, preslatke, zamolila me da joj prodam stan jer nije mogla vraćati kredit. Kad sam vidio s čime se susrećem, najprije sam s jednom uglednom bankom obavio razgovor, jer je pedeset tisuća eura uneseno bez znanja HNB-e. Sva je sreća da je kupac plaćao stan iz kredita te banke, a samo dobrom voljom i korektnim postupkom banke, kazne su izbjegnute, kupac je isplatila svoj dug. Kredit je išao preko neke ženske osobe koja se više nije htjela niti javiti, pa sam ja s njom bio u kontaktu, a da je nisam vidio. Pod prijetnjom kaznenog progona, ishodila je brisovnicu, kako bi ova naša banka isplatila kredit.
Dakle, svi su mislili da kad dobiju novac više ga ne trebaju vratiti. Mene samo čudi kako se svatko bavi pravom i savjetima, svatko pametuje,a kada uzimaju novac nikoga ne pitaju je li to što rade pametno. Nisam za deložacije, niti opravdavam situaciju u kojoj se ljudi nađu. Samo se čudim kako jednostrano stvari gledaju. Moja stranka je nakon prodaje stana za 102.000 € ,nakon povrata duga od 50.000 €, plaćanja usluga posredovanja mojoj tvrtki 2% za sve obavljene radnje uz PDV, mojim posredovanjem , bez naknade kupila u Ludbregu veći stan za 37.000 € i još joj je ostalo. Nije čekala da joj ovrha pokuca na vrata, već je shvatila situaciju i kao razumna majka, poštedjela svoju malu djecu šokova, stisnula zube i iz tople Dalmacije, otišla u hladniji kraj.
Ali je bila sretna.

RBA krediti

Austrijsko državno odvjetništvo pokrenulo istragu protiv bivšeg direktora štedno-kreditnih zadruga!

Ovdje možete pročitati transkript priloga u emisiji Provjereno Nove TV, emitiranog 3. srpnja, koji se bavi daljnjim razvojem priče o austrijskim RBA kreditima hrvatskim građanima.

Voditeljica: Nakon našeg priloga o austrijskim kreditno štednim zadrugama, Austrijsko državno odvjetništvo pokrenulo je istragu protiv bivšeg direktora jedne od poslovnica. Ali kako bi nastavili trebaju pomoć hrvatskih vlasti, koje su zatražili za pomoć još prošle godine a odgovora nema. Nevjerovatna je to priča o nekoliko tisuća hrvatskih obitelji koje su ostale bez svojih domova zbog nemogućnosti otplate nepovoljnih kredita. Apsurdno je da su hrvatski sudovi provodili ovrhe i deložacije tim postupcima, jer Zadruge uopće nisu imale dozvole rada u Hrvatskoj, kako tvrde korisnici kredita. Domagoj Mikić nastavlja pratiti tu priču i donosi nove nevjerovatne detalje.

Posrednik: Meni je predloženo da se osmrtnice naprave, i da se donesu u banku a da ta osoba onda nestane na neko određeno vrijeme, jer je razlog bio pokrivanje iznosa kredita koji su klijenti uzimali.
Hansjorg Bacher, Državno odvjetništvo Graz: Istražni postupak je predan Državnom odvjetništvu u Grazu. Provodi se protiv direktora te banke te se tiče i nekoliko kredita odobrenih hrvatskim državljanima. Središnje pitanje je što se dogodilo s tim novcem, gdje je završio i tko je u konačnici taj novac pokupio.
Domagoj Mikić, reporter (zvoni na ulazna vrata):Ja sam iz Hrvatske, reporter Nove TV. Radim priču vezanu uz Raiffeisen šteditno-kreditne zadruge.  Vaše ime je? Vi ste bili direktor ovdje u St. Stefanu, ili?
Osoba na vratima: Ne, predsjednik.
Domagoj Mikić: Ja sam dobio od Agencije za nadzor financijskog tržišta Republike Austrije podatak da je je nestalo negdje oko 2,9 milijuna eura. Gospodine, gdje je završilo skoro 3 milijuna eura?
Domagoj Mikić: Iako kreditno nesposobni, hrvatski građani  bez ikakvih problema dobivali su kredite u austrijskim kreditno-štednim zadrugama, no na kraju priče većina ljudi bi završavala na isti način – bez svojih domova koji su založili.
Azra Pajtak, korisnica kredita: Deložirana sam u prvom mjesecu. I dalje dobivam uplatnice koje mogu tu pokazati, od 2.200 i nekaj kuna, od RB agencije koja se uselila u moju kuću.
Domagoj Mikić: RBL nekretnine tvrtka je u vlasništvu jedne od austrijskih zadruga, tvrtka je to koja je između ostalog registrirana za promet nekretninama. Dakle, u ovom slučaju tvrtka RBL nekretnine kupila je Azrinu kuću, i od tada bilokakva komunikacija s čelnicima tvrtke je nemoguća, jer ih je na prijavljenoj adresi nemoguće pronaći.
Azra Pajtak:Idem ovdje po tko zna koji put, tražim odgovor. Svaki put kad dođem ista stvar – bezuspješno.
Domagoj Mikić: Unatoč činjenici da je deložirana prije 6 mjeseci, odvjetnici zadruge do danas je nisu primili.
Domagoj Mikić: Prvi put u pratnji svog PR-ovca i prevoditeljice, pred televizijske kamere odlučio je stati koordinator Raiffeisen banaka Štajerske za Hrvatsku.
Michael Spitzer, povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator Raiffeisen bankovne organizacije za pitanje kredita hrvatskim građanima: RBL nekretnine imaju svoj ured u tvrtke za porezno savjetovanje (pokazuje papir).
Domagoj Mikić: Janka Draškovića 2. Da, ali na toj adresi se ništa ne nalazi.
Michael Spitzer: To ne razumijem jer mi je direktor Raiffeisen banke Liepzig rekao da se tu nalazi sjedište tvrtke.
Domagoj Mikić: Tamo nikad nije bilo sjedište tvrtke RBL nekretnine, pričali smo sa susjedima. Pa mi onda nije jasno gdje se u konkretnom slučaju gospođa Azra Pajtak može obratiti?
Michael Spitzer: Očito još nije napravljena promjena adrese u sudskom registru. Osobno ću na terenu provjeriti gdje je ta tvrtka.
Domagoj Mikić: Naši prilozi imali su i veliki odjeka u Austriji – pokrenulo se odvjetništvo, zainteresirala se državna televizija.
Robert Gordon, reporter ORF-a: Podignuta je prijava dražvnom odvjetništvu u Grazu, koje provodi istragu protiv bivšeg direktora banke i nekolicine ljudi koji su upleteni u kreditna poslovanja.
Domagoj Mikić: No osim na kontinentu, većina je kredita nuđena i na moru. Sljedeće odredište – otok Rab. Grad u kojemu je i sam direktor ujedno bio i posrednik. Ovih 6 građana ukupno je dobilo oko 3 milijuna eura. Do svih kredita došli su preko posrednika, odnosno samog direktora banke.
Miljenko Horvat, korisnik kredita: S otoka Raba ima negdje oko 400-600 ljudi koji su podigli kredit.
Boris Profaca, korisnik kredita: Išao sam preko granice s novcima, još su mi rekli ako će biti problema na granici da ih zovem.
Domagoj Mikić: Koga?
Boris Profaca: Banku, zadrugu.
Ksenija Gulić, korisnica kredita: Dvije rate platili smo u svom restoranu kada je došao po njih.
Domagoj Mikić: U cijeloj priči najprozivanija osoba bio je jedan od direktora banke, nekad inače najjače poslovnice koja je prema tvrdnjama nekih posrednika izdala najviše kredita upravo u Hrvatskoj. Koji su razlozi zašto više nije direktor pojasnio nam je koordinator Spitzer.
Michael Spitzer: 2011. je na temelju pritisaka lokalnih kolega iz nadzornog odbora Raiffeisen banke St. Stefan morao odstupiti i danas više ni na kakvoj važnoj funkciji.
Domagoj Mikić: Osim u slučaju sređivanja kredita, ime bivšeg direktora spominje se i među osnivačima tvrtke Hipoteka.d.o.o., tvrtke koja je kupovala nekretnine koje bi banka zaplijenila građanima kada više nisu mogli otplaćivati kredite. No, povezuje ga se i s tvrtkom Drwa nekretnine koja je pod istragom austrijskog odvjetništva zbog sumnjivih transakcija koje su iz banke bile uplaćivane na privatne račune.
Hansjorg Bacher: Istražni postupak predan je državnom odvjetništvu u Grazu. Provodi se protiv direktora te banke te se tiče i nekoliko kredita odobrenih hrvatskim državljanima. Središnje pitanje je što se dogodilo s tim novcem, gdje je završio i tko je u konačnici taj novac pokupio
Domagoj Mikić dolazi ispred vrata kuće.
Domagoj Mikić (obraća se čovjeku na vratima): Ja sam iz Hrvatske, iz Nove TV reporter, radimo priču vezano za Raiffeisen kreditne zadruge. Vi ste bili direktor u St. Stefanu?
Osoba na vratima, odgovara na njemačkom: Ne, predsjednik.
Mikić: Recite, gdje su ti krediti sklapani – u Hrvatskoj ili ovdje u Austriji?
Osoba na vratima: Ovdje u Austriji.
Domagoj Mikić: Kako je moguće da je čovjek od 70 godina dobio kredit od 1,3 milijuna eura?
Osoba na vratima: Ne znam.
Domagoj Mikić: Iako je na početku tvrdio da ne priča hrvatski, sva moja pitanja dobro je razumio. Direktorovo ime spominje se i u izvještaju austrijske Agencije za nadzor financijskog tržišta (FMA) koja provodi istragu zbog novca koji iz banke završavao na računu privatnom računu članova tvrtke Drwa Nekretnine.
Domagoj Mikić, obraća se osobi na vratima: Ja sam dobio od Agencije za nadzor financijskog tržišta Republike Austrije da je nestalo negdje oko 2,9 milijuna eura. Gdje je završilo gotovo tri milijuna eura?
Osoba na vratima: Ne želim sada o tome davati nikakve informacije. Pozdrav.
Posrednica: Da bi provizija bila naplaćena od klijenta, te novce su znači bankari uzimali, koji bi recimo dolazili na Rab sa svojom agenticom, i tamo je on dolazio i uzimao novce.
Domagoj Mikić: Gotovo identičan obrazac poslovanja vodio se i diljem zemlje, svaki grad, svako mjesto, svako selo, imalo je svog posrednika. No točna brojka koliko je kredita podijeljeno u Hrvatskoj nije poznata.
Michael Spitzer: Tijekom više desetljeća bilo je sigurno na tisuće kredita koje su hrvatski građani uzimali u austrijskim bankama. Trenutačno je otvoreno otprilike oko 3000 kredita u štajerskim Raiffeisen  bankama hrvatskih klijenata.
Domagoj Mikić: Jedna od korisnika kredita je bila i obitelj Gulić koja je kupila brod kako bi nastavila obiteljski biznis. Ali umjesto uspješnog poslovanja, zapeli su u financijske probleme. Da stvar bude zanimljivija, kao adresa njihova stanovanja, navedena je adresa Zadruge.
Pjer Gulić, korisnik kredita: Polica osiguranja koja je sklopljena, u njoj je navedena adresa u Austriji, u St. Stefanu , Mureckerstr. 2 na Pjer Gulić. Što naravno nije točno, ja nikada nisam niti imao prebivalište, niti živio u Austriji. Moja adresa je ovdje stalno na otoku Rabu, Supetarska draga 408.
Zlata Rašić, korisnica kredita: Kol’ko tih papira. Agonija, agonija!
Domagoj Mikić: 110 tisuća eura trebalo je biti dovoljno da gđa Rašić zatvori stari kredit i nadogradi kuću .
Zlata Rašić: Da kako smo mi mogli potpisati ugovor u Austriji, ako smo mi to sve obavili na Rabu? Dobila novac na ruke, dali smo zahtjev na MUP (Ministarstvo unutarnjih poslova RH) gdje po suprugu viđeno da uopće nije posjedovao putovnicu .
Domagoj Mikić: Gdje su Rašići sklopili ugovor, odlučili smo pitati i novoizabranog koordinatora. To je vrlo bitan detalj u cijeloj priči jer Zadruge nisu imale dozvolu za rad na području Hrvatske jer nisu radile preko poslovnice već preko posrednika. Tako nam je i HNB odgovorio u svom dopisu prije nekoliko mjeseci.
Michael Spitzer: Današnji papiri nam pokazuju podatke o kreditu, a ako ovdje stoji St. Stefan ili neko drugo mjesto moramo vjerovati da je to tako.
Domagoj Mikić: On u to vrijeme nije imao putovnicu, znači nije mogao doći u Austriju.
Michael Spitzer: Možda je putovao s nekom iskaznicom ili vozačkom dozvolom.
Domagoj Mikić: U to vrijeme se nije moglo iz razloga jer je za Republiku Austriju bila potrebna putovnica. Mi smo poslali upit Ministarstvu unutarnjih poslova RH.
Michael Spitzer: To je zanimljivo pitanje na koje vam konkretno sada ne mogu odgovoriti.
Domagoj Mikić: Odgovora malo, pitanja puno. A ključni ljudi koji su nekada vodili ključnu riječ – šute.
Michael Spitzer: Svakom klijentu mogu preporučiti da direktno razgovara sa svojom Raiffeisen bankom ako ima problema s otplatom kredita. Cilj je Raiffeisen banaka da postignu rješenje nagodbom u pojedinim slučajevima.
Domagoj Mikić: Banke se pak nadaju izbjegavanju sudskih procesa, no međutim kako sada stvari stoje, još neko vrijeme nigdje ništa.
Hansjorg Bacher: 2013. godine hrvatskim vlastima poslana je molba za pravnu pomoć. Taj odgovor i dokazni rezultati su važni da bi se mogao nastaviti sudski postupak u Austriji, te da nas rezultati istrage točno upute u daljnjem istraživanju. Dok rezultati ne stignu u Austriju, bit će teško nastaviti istragu.
Domagoj Mikić: Od USKOK-a (Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta RH) smo dobili tek kratak mail da o slučajevima na kojima rade ne mogu govoriti. Iz HNB pred kamere nisu htjeli direktno stati jer kažu da se slučaj ne tiče direktno njih.
Zvuči gotovo nevjerojatno da nitko više od deset godina nije znao na koji način u Hrvatsku ulazi neoporeziv novac.

Prilog možete pogledati na  linku.

Izvor: dnevnik.hr

Provjereno prilog o austrijskim Raiffeisen štedno-kreditnim zadrugama

HNB: Za zaključivanje austrijskih kredita s hrvatskim građanima nije potrebno odobrenje HNB-a

Sektor podrške poslovanju

Direkcija pravnih poslova

Broj: 416-8101 10-06-2013/JM-MK

Zagreb, 21. srpnja 2013.

 

ZAJEDNIČKI ODVJETNIČKI URED

Tihomir Zebec i Kristijan Horvat

Odvjetnik Kristijan Horvat

Supilova 7/B 42104 Varaždin

 

Predmet: Zamolba za dostavom mišljenja

Poštovani,

u vezi s Vašim dopisom od 7. lipnja 2013., zaprimljenim u Hrvatskoj narodnoj banci 10. lipnja 2013., ovime se očitujemo kako slijedi:

U dopisu navodite da se postavlja pitanje:

– da li banka koja posluje i ima svoje sjedište na području Republike Austrije ili SR Njemačke, odnosno druge strane države članice Europske unije, mora imati odobrenje Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) za zaključivanje ugovora o kreditu s državljaninom Republike Hrvatske, kao korisnikom kredita, kao i

– da li HNB mora dati svoje odobrenje da bi se na temelju takvog ugovora o kreditu zaključenog u stranoj državi moglo zasnovati založno pravo na nekretninama, korisnika kredita, odnosno založnih dužnika, koji su državljani Republike Hrvatske, ako je nakon sklapanja ugovora o kreditu, radi dodatnog osnaženja pravnog odnosa, Republici Hrvatskoj sačinjena javnobilježnička isprava, kao ovršna isprava, kojom se omogućuje neposredno pokretanje ovršnog postupka na založenoj nekretnini u Republici Hrvatskoj.

Možemo Vas izvijestiti da, prema našem mišljenju, odredbama Zakona o bankama (“Narodne novine”, br. 84/02. i 141/06.) te Zakona o kreditnim institucijama (“Narodne novine”, br. i 17AM.. 74/09., 153/09., 108/12. i 54/13,) nije propisana tj. ne postoji potreba za izdavanjem odobrenja HNB-a u odnosu na oba gore opisana slučaja.

S poštovanjem,

Marijan Klanac, Direkcija pravnih poslova

Cijeli dokument

HNB očitovanje

Za početak jedna priča

RBA krediti

Dođu tako neke godine, ne znam ni sam kada i kako,i ja uzmem kredit u nekog lihvara imenom AUGUST WALTER iz Austrije, direktor jedne RBA zadruge blizu slovenske granice. Nakon par godina pokrene mi ovrhu. A plaćao sam uredno i vjerovao sam u dogovor sa Walterom kojeg smo sklopili tu većer kad sam na mojoj verandi uz bevandu potpisao ugovor o kreditu uz prisustvo Waltera i njegovog prokurista Erwin Neuwirtha. Zbog te RBA zadruge St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, moja obitelj danas gladuje, zemlju i kuću ne možeš ni prodat ni darovat dok ti traje ovrha ali rekao sam mojoj glupoj ženi koja je poslušala kumu Zdenku i pozvala tog Waltera bankara u naš dom tog kobnog ljetnog dana 1998. godine. Prije deložacije spalit ću kuću, okitit kapiju sa HRVATSKIM barjakom pa nek RBA zadrugama to bude pouka*. Naravno, samo sam se šalio, htio sam uplašiti ženu, uzeli smo si odvjetnika iz Zagreba, jedan od top 5 odvjetnika u Hrvatskoj, VELJKO MILJEVIĆ, a također smo angažirali odvjetnika iz Beća koji je stručnjak za BANKARSKO PRAVO i koji u 20 godina nije zastupao niti jednom neku banku, nego stalno samo žrtve banaka. Nisam se ipak dugo smijao svojoj šali. Gađenje i prezir zbog kupovine tuđe očevine po dražbama bili su snažniji u meni. Prvi sam put, čini mi se, razumio svoju pokojnu babu kad bi na misi, čula da netko kupuje vinograd ili oranicu nekog bjednika i baš kao i ona poželio sam zavikati: “ovršenu nekretninu kupujete? Fuj, sram vas bilo, pogrde jedne ”
Ovo je samo jedna od tužnih priča iz afere “RBA zadruga”.  Tužna.
Ima takvih priča, jako puno,a korisnika kredita u RH, navodno ima oko 3000, koji su dobili kredite u iznosu od cca. 2 milijuna eura!
Cijela operacija se provodila, preporukom i preko posrednika. Navesti ću neka imena posrednika, osim već poznate Ivanke Krajnc tu su : Igor iz Rijeke, Željko Drdić, Mato Kranjčević iz Medulina, Dejan Loparić iz Jastrebarskoga, neki Laković, ljubavni par učiteljica i policajac Tamara i Renato, Kristijan Marić. To je samo samo manji broj posrednika koji su dobro živjeli, nudeći kredite, ljudima u nevolji.
Mnogi se pitaju, zašto sada tolika galama, tko ih je tjerao da uzimaju kredite?? Očito ih je tjerala nevolja, nekoga da spasi posao, obrt, poduzeće, nekog i “preveliki apetit” za investicijama. Kod nas , svima nam je poznato da kredit dobti za posao, investiciju to je osuđeno na propast. U startu. Osim , ako nisi podoban. Da ne uvlačimo politku, ionako je donesla mnogo zla. Po svim intitucijama, od HNB, DORH-a, Ministarstva financija, pozitivni propisi RH, nisi prekršeni.
To puno ne znači mnogima kojima nad glavom visi ovrha i iseljenje iz kuća.
O tome, u novoj priči.