All posts by rbakrediti

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova 2

Nastavno na prošli tekst, kakva je sudska praksa što se tiće Škibolinog zakona, rekli bi sve samo ne jednolična. Bilo je i za pretpostavit da će u sudskim postupcima biti svega i svačega, zato donosimo još jednu presudu koja kaže upravo suprotno od prethodne.

Tom se presudom Općinskog suda u Zadru odbija prijedlog za odgodu ovrhe kao neosnovanim jer kreditor u ovom slučaju nije neovlašteni vjerovnik. Zašto nije neovlaštei kreditor? Zato što je ugovor potpisan u Republici Austriji i kredit je odobrila pravna osoba sa sjedištem u Republici Austriji u okviru svog redovnog poslovanja na području Austrije.

Dakle, ugovor je potpisan u Republici Austriji i time ne podliježe pod odredbe Škibolinog zakona. To je ono što hrvatski dužnici nikako ne mogu shvatiti, svi su pohrlili u Austriju po kredite, a kad su njihovi pothvati propali tada su prestali vraćati kredite. Svi su im krivi, nikako ne oni.

Advertisements

Škibolin zakon – Praksa hrvatskih sudova

Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, poznatiji kao Škibolin zakon, već je neko vrijeme na snazi. Saborski su ga zastupnici izglasali ljetos, krajem srpnja i sada preostaje vidjeti kako će hrvatski sudovi reagirati i obazirati se na njega. Kao što znamo, stalne sudske prakse kod nas nema, pa tako od svakog suda i svakog suca možemo očekivati drugačije tumačenje zakona i drugačije presude.

Dužnici u taj zakon gledaju kao u Boga, kao da će im on riješiti sve njihove probleme. Nadaju se, ne gube strpjenje jer uz sebe imaju najmlađeg, ali i najžilavijeg saborskog zastupnika – Marina Škibolu. A sada sve ostaje u rukama pravosuđa – kako će oni to tumačiti i prihvatiti valja vidjeti. Jedno je sigurno – konzistentnosti neće biti, jer ipak govorimo o našem pravosuđu.

U zadnje su se vrijeme počele pojavljivati i objavljivati razno razne presude, što u korist dužnika, što u korist banaka. Tako je u ovoj presudi sudac Općinkog suda u Koprivnici odlučio odgoditi ovrhu na nekretnini dužnika do okončanja parničnog postupka koji se vodi za utvrđivanje ništetnosti ugovora o kreditu kojeg je on sklopio s jednom austrijskom bankom. Ovršne isprave sklopljenje su u Hrvatskoj kod javnih bilježnika i dužnik je pokrenuo postupak utvrđivanja ništetnosti kredita, sud je odlučio odgoditi ovrhu do okončanja paričnog postupka – a sve prema Škibolinom zakonu.

 

Hoće li javni bilježnici ostati bez poslova ovrhe?

Sutkinja Čačić Zagrajski u zadnjih je šest mjeseci na Općinskom sudu u Novom Zagrebu donijela nekoliko nepravomoćnih odluka kojima je uvažila žalbu ovršenika zauzevši stav da se ovrha ne može donijeti na temelju rješenja javnog bilježnika, već jedino na temelju sudskog rješenja http://www.poslovni.hr/hrvatska/proglasila-biljeznike-nenadleznima-za-ovrhe-332351

Pritom se sutkinja pozvala na presudu Europskog suda, koja se temelji na slučaju njemačkog državljanina Svena Klausa Tederahna, koji je uložio prigovor protiv rješenja o ovrsi kojim mu je pulsko komunalno poduzeće pokušalo naplatiti dug od 13 eura za parking.

Europski sud zauzeo je stajalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam ‘suda’, stoga ne smiju prisilno utjerivati dugove osobama koje žive u drugoj članici Europske unije.

Doduše, njezine presude još nisu pravomoćne pa će tek stajalište višeg suda pokazati hoće li javni bilježnici izgubiti poslove provođenja ovrhe.

Važno je razjasniti jednu stvar! Potencijalna odluka o nenadležnosti javnih bilježnika za provođenje ovrha za većinu dužnika neće donijeti veliku korist jer to ne znači da neće morati platiti svoj dug ako je on neosporno nastao. Razlika je jedino u tome što će se ovrha provoditi putem parničnog postupka na sudu, a ne putem tzv. skraćenog postupka koji predviđa Ovršni zakon.

Izvor: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/hoce-li-javni-biljeznici-ostati-bez-poslova-ovrhe-i-imaju-li-duznici-razloga-za-radost-foto-20170921?utm_source=facebooktportal&utm_medium=fanpagetportal&utm_campaign=facebookshare

Branitelj dobio kaznu za ometanje deložacije, Pernar mu odbija pomoći

Svjedoci smo sve žeščeg i grubljeg aktivizma, borbenosti masa i odupiranja državi i politici. Dobar primjer za to je stranka Živi zid koja često pod izlikom pomaganja potlačenima pojavljuje se spriječiti deložacije i naslikavati se za medije. Pod time mislimo na čelnike stranke – Ivana Pernara i Ivana Sinčića. Odnedavno, ometanje deložacije postalo je kažnjivo te se sada naplačuje od 1 000 do 30 000 kuna.  Kako čelnici Živog zida to plačaju, nikome nije jasno.

No, u ovom slučaju radi se o branitelju koji je, prema njegovim riječima zaluđen živozidaškom ideologijom, pokušao spriječiti deložaciju i za to je kažnjen kaznom od 3 000 kuna! Branitelj nema od kuda platiti izrečenu kaznu, a Živi zid za to nije briga. Oni dolaze na mejsto deložacije, pozivaju mase, svoje sljedbenike koji onda plačaju masovne kazne. Pravi primjer kako lagodno žive saborski zastupnici, dok se drugi ljudi za njih bore i plačaju. Zastupnici se lijepo odmaraju dva mjeseca preko ljeta, točaju noge na popularnim morskim destinacijama, a njihovi sljedbenici, ljudi koji ih veličaju za njih odrađuju “prljav posao” i još su za to kažnjeni.

Kako ljudi ne shvaćaju da nas takve ličnosti dovode do prosjačkog štapa, a da ni ne trepnu. Ni ne mare, budite sigurni.

Izvor: https://www.hop.com.hr/2017/07/28/branitelj-dobio-ogromnu-kaznu-za-ometanje-delozacije-a-pernar-mu-odbija-pomoci/

RBA bankarska grupacija Štajerska: Ustavnom tužbom potvrdit će se kako je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u RH s neovlaštenim vjerovnikom neodrživ

RBA bankarska grupacija Štajerska je zbog niza nepravilnosti pri donošenju Zakona, kao i formalne i materijalne nesuglasnosti, podnijela ustavnu tužbu, a od Ustavnog suda zatražila je i hitno izricanje privremene mjere

RBA bankarska grupacija Štajerska iz Austrije podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, takozvanog „Škibolinog zakona“.

Kako navodi mr. Michael Spitzer, povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, razlog podnošenja prijedloga jest formalna i materijalna nesuglasnost Zakona s pojedinim ustavnim načelima Republike Hrvatske. Sporno je, među ostalim, što je navedeni Zakon donesen po hitnom postupku, iako za to nije postojao niti jedan „posebno opravdani“ razlog, donesen je bez savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i procjene njegovih učinaka, dok je sam tekst Zakona opterećen unutarnjim nedosljednostima koje imaju bitnu pravnu dimenziju.

Također, navodi Spitzer, prema Ustavu RH, zabranjeno je retroaktivno djelovanje zakona, osim iz posebno opravdanih razloga, kada je retroaktivnost moguće primijeniti na pojedine zakonske odredbe. A ne, kako je ovdje slučaj, na cijeli zakon, i to bez objašnjenja i zakonski utemeljene argumentacije za takvu proceduru.

Svaki pojedini razlog formalne neustavnosti Zakona naveden u prijedlogu predstavlja dostatan razlog za utvrđenje nesuglasnosti Zakona s Ustavom Republike Hrvatske, s posljedicom njegova ukidanja u cijelosti ili u dijelovima za koje se utvrdi da su nesuglasni s Ustavom RH u materijalnom smislu.

U prijedlogu se predlaže i hitno izricanje privremene mjere do okončanja ustavnosudskog postupka, odnosno privremenu obustavu svih pojedinačnih radnji koje se poduzimaju na osnovi Zakona do završetka ustavnosudskog postupka. „U slučaju primjene pojedinačnih akata ili radnji koje bi se mogle poduzeti na temelju spornog Zakona, članice RBA bankarske grupacije Štajerska pretrpjele bi nepopravljive štetne posljedice“, upozorio je mr. Spitzer.

Banke članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske – vodeće bankarske grupacije u južnoj Austriji, su od 2000. do 2012. godine odobravale hrvatskim građanima kredite u Republici Austriji, što je predstavljalo regularno i uobičajeno bankarsko poslovanje sukladno svim austrijskim i hrvatskim zakonima odnosno propisima. Navedeni krediti su bili, a i danas su, znatno povoljniji od onih koji su tada bili na hrvatskom tržištu, a što potvrđuje i velik broj korisnika koji i danas uredno otplaćuju svoje kredite. S početkom ekonomske krize manji dio korisnika kredita više nije bio u mogućnosti ispunjavati svoje financijske obaveze te se odlučio na pokretanje parničnih postupaka podizanjem tužbi radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o kreditu kako bi, prije svega, odgodili plaćanje dospjelih dugovanja. „U svim dosad zaključenim sudskim postupcima, prije donošenja osporenog Zakona, presuđeno je da u navedenim ugovorima o kreditu nije bilo elemenata zbog kojih bi se proglasila ništetnost po hrvatskim zakonima“, naglašava mr. Spitzer. Članice Raiffeisen bankarske grupacije imaju razumijevanja za tešku situaciju u kojoj se nalaze pojedini hrvatski korisnici kredita i čine sve u svojoj moći da u otvorenoj komunikaciji sa svojim hrvatskim klijentima nađu konstruktivna rješenja na obostranu korist.

Raiffeisen zadruge iz Štajerske pripremaju tužbu protiv Hrvatske

Iako je prvotno objavljena vijest da austrijska Raiffeisen banka priprema podnijeti ustavnu tužbu zbog hrvatskog Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u Republici Hrvatskoj, ispostavilo se da se ovdje ipak radi o Raiffeisen zadrugama iz Štajerske https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/austrijska-raiffeisen-banka-priprema-tuzbu-zbog-hrvatskog-protuustavnog-zakona/

“Vjerujemo da je zakon protuustavan. Raiffeisen će u Hrvatskoj podnijeti ustavnu tužbu protiv zakona kasnije ovog mjeseca”, rekao je glasnogovornik najveće austrijske bankarske grupacije.

Gotovo 3000 kredita, ukupno vrijednih oko 200 milijuna eura, dodijelilo je nekoliko regionalnih Raiffeisen banaka u južnoj austrijskoj regiji Štajerskoj hrvatskim zajmoprimcima prije 10 do 15 godina, rekao je glasnogovornik. Gotovo polovica zajmoprimaca ima poteškoća s plaćanjem, rekao je, dodavši da je Raiffeisen ponudio povoljnije uvjete kako bi mogli ispuniti svoje obveze.

U nekoliko je slučajeva banka prodala imovinu zajmoprimaca koja je založena kao kolateral kako bi vratila novac, rekao je glasnogovornik, odbacujući navode da su zajmoprimci nepraedno postali meta napada nakon što nisu bili u stanju vratiti zajmove.

Raiffeisen banke koje su dale te zajmove nisu trebale hrvatsku bankarsku licencu, jer je svaki zajam zaključen u Austriji prema austrijskom zakonu, kazao je.

 

Izvor: https://lider.media/aktualno/tvrtke-i-trzista/poslovna-scena/rba-tuzbu-spremaju-raiffeisen-zadruge-iz-stajerske-ne-banka/

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/raiffeisen-banka-ne-spremamo-tuzbu-protiv-hrvatske-20170720

Sabor usvojio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH

Sabor je u petak, 14.7. jednoglasno usvojio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenih u RH, kojeg je predložio zastupnik Marin Škibola.

https://www.24sata.hr/news/vlada-je-odbila-sve-oporbene-amandmane-ovrsnog-zakona-532409

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sabor-odradjuje-posljednji-dan-prije-ljetne-stanke—482769.html 

Vlada je taj zakon dopunila s 11 amandmana koji su redom svi prihvaćeni, neki uz manje izmjene, dok su drugi amandmani odbijeni. Tako nije prošao amandman Gorana Aleksića i Peđe Grbina kojim di se poništili ugovori potpisani izvan granica Hrvatske, ako su zadruge mamile potencijalen korisnike kre4dita u Hrvatskoj.

https://lider.media/aktualno/biznis-i-politika/hrvatska/sabor-jednoglasno-s-burnim-pljeskom-donio-skibolin-zakon-prihvatio-izmjene-ovrsnog/

Zakon propisuje da će ugovor o kreditu sa stranom zadrugom  biti ništetan ako dužnik dokaže da je taj isti ugovor potpisao u Hrvatskoj.  To pak nikako ne znači da se dug mora vratiti, već od proglašenja ništetnosti svaka će strana imati 30 dana da vrati ono što je primila.

Nakon izglasavanja niza zakona zadnjeg radnog dana, zastupnici su otišli na “teško zarađeni” godišnji odmor i trajanju od 2 mjeseca.

Tekst zakona pogledajte ovdje: